Proizvođači hrane moraju biti povlašteni

Ako 10 najboljih proizvođača mlijeka imaju tri kune troška u proizvodnji mlijeka, onda nitko ne može prodavati mlijeko ispod te cijene Suzana Lepan-Štefančić Željko Kraljičak kandidat je HDSSB-a za ministra poljoprivrede. Doktor je poljoprivrednih znanosti i osječko-baranjski dožupan u drugom mandatu, a jedino je ime koje ta stranka još od prošle kampanje ističe za ministarske funkcije. Nije isključeno da će HDSSB pružiti ruku za postizbornu suradnju upravo opcijama koje bi mu bile spremne ustupiti mjesto ministra poljoprivrede.

Bolne točke poljoprivrede?

Iako nemamo dovoljno proizvoda za vlastitu potrošnju, hrvatski ih proizvođači ne mogu stvoriti i plasirati jer nisu konkurentni cijenama. Upitna je i tehnologija koju rabe, a najgore je što imamo loše propise, zakone, nemamo strategiju, Hrvatska ne zna što će sa svojim resursima. Kvaliteta života na istoku zemlje počela je naglo padati kako se pogoršavalo stanje u poljoprivredi. Najveći su problemi vezani za sektor mesa i mlijeka, svake godine pada proizvodnja za pet posto, a raste uvoz. Govori se o navodnjavanju kao mjeri, a mi nismo počeli stvarati ni proizvodnju povrća, ni distributivne kanale, ni preradu. A dobro su organizirani – uvoznici.

Koja su tri prva poteza koje bi- ste, kao ministar, povukli?

Osnažili bismo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, prezadužena riješili otpisom dugova i reprogramom kredita te im omogućili da se zaduže i počnu proizvoditi s novim tehnologijama. Svakom aktivnom OPG-u jamčimo 15.000 eura de minimis potpora od županija, a s druge strane obveznih 50.000 eura iz programa mjera 4 ili 6, kao preduvjet da počnu nabavljati opremu i strojeve te graditi objekte za nove tehnologije proizvodnje, i to u roku od 90 dana. Moramo ojačati OPG-e ako mislimo proizvoditi hranu i sačuvati ruralni prostor. Drugo, uređivanje tržišta preduvjet je za razvoj poljoprivrede. Moramo izračunati minimalnu cijenu koštanja nekog proizvoda. Ako deset najboljih proizvođača mlijeka imaju trošak od tri kune u proizvodnji mlijeka, onda nitko u Hrvatskoj ne može prodavati mlijeko ispod

Seljaci se dosta žale na raspodjelu državnog zemljišta...

Treba vratiti prioritet OPG-ima pri raspisivanju natječaja za zakup i OPG-ovcima mlađim od 40 godina omogućiti kupnju do 50 hektara zemlje. Kada se razgovara s bankarima, sasvim je drukčija pozicija ako je pred njima vlasnik zemljišta, zakupac na 30 godina ili zakupac na godinu dana. Nemoguće je da 95 posto korisnika kredita banke te cijene. Redovito se mlijeko danas prodaje za dvije ili dvije i pol kune. Treće, izuzetno je bitna promjena modela potpora.

Kako biste regulirali potpore?

Za zaštitu leptira i ptica poticaj je 6500 kuna po hektaru, a za pšenicu ili kukuruz 1500 do 1600. Tri su puta veće potpore u zaštiti okoliša, nego u proizvodnji hrane. Takve razlike treba prekinuti. Iz programa ruralnog razvoja, područja s prirodnim ograničenjima imaju tri puta veće poticaje nego mladi OPG-i u Slavoniji, gdje se stvara hrana. Modele isplata proglašavaju rizičnima. Hrvatska mora voditi ozbiljnu agrarnu politiku, vratiti dohodak u sela s proizvodnjom hrane. Ne može netko doći na hrvatsko tržište i prodavati robu sumnjive kvalitete po dampinškim cijenama. Dali smo jako puno novca za poticanje proizvodnje, a onda smo napravili propust na tržištu pa imamo socijalne slučajeve. Proizvođači hrane moraju biti povlaštena kategorija u društvu.