Zagorje Vukovaru
Veliki donacijski dan Krapinsko-zagorske županije u herojskom gradu Vukovaru
Uz darove domaćinima i svi programi, zagorska jela, igračke i kajkavski koncert besplatni su za posjetitelje
Sadržajan cjelodnevni program Zagorje Vukovaru, u subotu 24. rujna 2016. godine, organiziraju Krapinsko-zagorska županija, Grad Vukovar, Radio Kaj i Hrvatski radio Vukovar. Vodstvo Krapinsko-zagorske županije, županijski vijećnici, predstavnici braniteljskih udruga, zagorskih gradova i općina i zagorski umjetnici, položit će vijence i zapaliti svijeće kod Spomen križa na Dunavu, Spomen doma na Ovčari i Memorijalnom groblju. U ime Krapinsko-zagorske županije, župan Željko Kolar, uručit će gradonačelniku Vukovara Ivanu Penavi, donaciju za obnovu vukovarskog vodotornja. Delegacija Krapinsko-zagorske županije posjetit će i Vukovarsku bolnicu i uručiti prigodnu donaciju. Na Trgu Republike Hrvatske bit će otkrivena glazbena ograda s početnim taktovima hrvatske himne, koju Krapinsko-zagorska županija poklanja gradu Vukovaru, a kakva je ranije postavljena i u Zelenjaku, pokraj spomenika Lijepe naše. Pripremljeni su i pokloni za vukovarske mališane. U sklopu projekta „Dajmo djeci korijene i krila“, u organizaciji Radija Kaj i Etnografskog muzeja, a uz potporu Krapinsko-zagorske županije, dva vukovarska dječja vrtića bit će darivana tradicijskim drvenim igračkama iz Zagorja. Tradicijske igračke su na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine koju vodi UNESCO. Za tu prigodu šezdesetak djece iz vrtića Vukovar 1 i Vukovar 2, u narodnim nošnjama, pripremit će prigodni program dobrodošlice. Mladima će Laboratorij zabave odigrati predstavu Vilko i Dlakavi čovjek. Za sve posjetitelje u središtu Vukovara, na Trgu Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija pripremila je i besplatno će podijeliti na tisuće zagorskih štrukli, mlinaca i medenjaka, a za uspomenu na ovaj susret, posjetiteljima će podijeliti za uspomenu i licitarska srca.
Popevke Vukovaru
Program Zagorje Vukovaru završit će velikim večernjim koncertom popularnih kajkavskih po- pevki, u organizaciji Radija Kaj, koje će uz premijerni nastup Orkestra Radija Kaj, pod vodstvom Karla Kukovačeca, u odabiru Radovana Novine, izvoditi poznati i popularni interpreti dragog nam KAJ-a. Uoči koncerta poseban program će izvesti i KUD Zabok pod vodstvom Senke Jurina. Popevke poput Dobro mi došel prijatel, Suza za zagorske brege, Oko jene hiže, Mi smo dečki i brojne druge izvodit će najpoznatiji interpreti kajkavskih popevki. Nastupit će Radek Brodarec, Josipa Lončar, Iva Ranogajec Inkret, Kirjales, Zdenka Kovačićek, Branko Greblički Ventek, Ivica Pepelko, Gabrijela Hrženjak, Stjepan Jeršek Štef, klapa Kme- ti, Ivan Benc, Danijela Pintarić, Lea Bulić, Lucija Jelušić, klapa Bistrica... Izvodit će popevke koje su u proteklih pola stoljeća izvedene na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini, neke tradicionalne, poput Popevke sem slagal i Fala, ali i dio popularnih popevki koje su nastale na festivalu Radija Kaj Pjesma i tambura. Ovaj koncert će biti i velika završnica obilježavanja 50 godina Krapinskog festivala koje je započelo retrospektivnim koncertom u Krapini, nastavljeno svečanim koncertom Popevke Zagrebu, u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a završit će ovim koncertom u Vukovaru.
Igračke malim Vukovarcima
Uručenjem tradicijskih drvenih igračka, proizvedenih u Mariji Bistrici, nastavlja se hrvatski odgojno- obrazovni projekt Dajmo djeci korijene i krila, kojega zajedno provode Etnografski muzej iz Zagreba i Radio Kaj. Igračke su stigle širom Hrvatske, od Zagorja, Međimurja, Podravine i Prigorja, preko Zagreba, Slavonskog Broda, Vukovara, Rijeke i Dubrovnika… Djeca se u vrtićima, zahvaljujući odgojno- obrazovnom projektu Dajmo djeci korijene i krila, upoznaju s hrvatskom kulturnom baštinom i hrvatskim tradicijskim vrijednostima. Igračke je UNESCO uvrstio na reprezentativnu listu zaštićene kulturne baštine. Do sada su projektom obuhvaćena 63 vrtića širom Hrvatske, a projekt trajno podržavaju tvrtke Narodne novine i Janaf, te jedinice lokalne samouprave na svom području. Podjelu drvenih igračaka u Vukovaru omogućila je Krapinsko-zagorska županija.
Glazbena ograda Vukovaru
Krapinsko-zagorska županija u sklopu projekta Zagorje Vukovaru poklonit će glazbenu ogradu koja je prvi put predstavljena povodom obilježavanja 220. obljetnice rođenja Antuna Mihanovića, autora teksta hrvatske himne, postavljena pored spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku. Glazbena ograda omogućuje svakom posjetitelju, i onima bez glazbene izobrazbe, sviranje prvih taktova hrvatske himne. Autor projekta Luka Veverec, osmislio je glazbene orgulje od 35 metalnih cijevi koje, ako se sa batićem udaraju redom s lijeva na desno sviraju prve taktove Lijepe naše.
i onda kombinira studijske programe kako bi dobio što bolje obrazovanje – ističe Fuchs te dodaje da fakulteti ne bi među sobom morali sklapati ugovore kada bi suradnja bila regulirana na razini cijelog Sveučilišta. Unatoč svemu, studenti Filozofskog fakulteta i dalje odbijaju suradnju s KBF-om. Opisuju je kao neprirodnu te na nju gledaju kao na gubitak neovisnosti, desekularizaciju i klerikalizaciju. Također, zamjeraju rektoru Borasu da je previše blizak KBF-u, a često ističu njegovu izjavu s početka mandata da se na Sveučilište moraju vratiti “biblijske vrijednosti”. Činjenica je da studenti kada govore o suradnji s KBF-om, manje spominju probleme tehničke prirode poput upisa na fakultet, a više ističu nepremostive razlike između dvaju fakulteta. Ne niječu ideološka pitanja koja kao ključna spominje i bivši rektor Bjeliš, dok ih brojni drugi članovi akademske zajednice negiraju. – Ideologije ne bi trebalo biti na Sveučilištu, a podjele u društvu ne bi smjele utjecati na rad fakulteta – rekao je Radovan Fuchs. No, da je upravo to temelj problema ne skrivaju studenti, pa se tako iz mase nerijetko može čuti kako ne žele “religijske frikove” na fakultetu. – Svjetonazorskih pitanja ne bi trebalo biti ni u ekonomiji, ni u gospodarstvu. Nama govore da onemogućujemo rad Sveučilišta zbog ideologija, a svi oni u Saboru nama ne dopuštaju normalan život već godinama zbog istih tih svjetonazorskih pitanja. Mi barem nismo licemjerni – poručuju studenti te dodaju kako je stanje na njihovu fakultetu samo preslika stanja u hrvatskom društvu. Svje- sni su, kažu, da bi bilo bolje da podjela nema, ali društvo koje je te podjele napravilo ne bi sada na njihovu fakultetu trebalo glumiti lažne ideale zajedništva, ističu. Ovo je, kažu, neprirodna suradnja i ako Sveučilište želi početi s integracijom neka svi počnu surađivati, ne samo Filozofski i KBF.
Samo želim učiti
Ono do čega je potencijalna suradnja dosad dovela jest to da su vrata fakulteta prvi put bila zatvorena studentima, fakultet su čuvali zaštitari, studentima se branio prolazak do referade, pa čak i u knjižnicu te na upise ocjena, što je izazvalo bijes onih kojima upis godine ovisi o ispitnim rokovima koji su upravo u tijeku. Iako je dekan Previšić poručio da se zaštitari “redovito angažiraju kada se oko neke institucije stvori atmosfera medijskog linča i ometa normalan rad”, bivši rektor Bjeliš napominje kako je ostao zatečen kada je čuo za zaključavanje fakulteta te kako Sveučilište ni u kritičnijim situacijama nije posezalo za bilo kakvim oblicima prisile. Upravo je zato većina članova fakultetskog vijeća upravljanje fakultetom dekana Previšića okarakterizirala kao “sramotno i skandalozno narušavanje ugleda institucije i onemogućavanje njezina normalnog funkcioniranja” te stoga idući tjedan čeka njegovu ostavku. – Previšić se ponaša kao da je ovo njegov dvorac, zaboravio je da su profesori tu zbog studenata. Bez nas, oni su samo ljudi s hrpom informacija koje nemaju kome prenijeti, a upravo to bi trebali – rekao je Borna Tomić, student treće godine filozofije, te dodao kako samo želi učiti.