Večernji list - Hrvatska

Intervju

Vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a mandat istječe za nekoliko dana. Poručuje kako nije vrijeme za smanjenje TV pretplate

- Razgovaral­a: MAJA CAR Snimio: MARKO PRPIĆ/

Rad pod povećalom javnosti prirodno je stanje vršitelja dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelev­izije Siniše Kovačića. Čovjek koji je kao novinar razotkriva­o afere i rušio ministre, na čelu je javnoga servisa već šest mjeseci. Tim nam je povodom otkrio u kakvu je stanju preuzeo kuću, što je postigao i je li time zadovoljan te od čega zazire. No osvrnuo se i na svoje početke, kad ga je obrana lokalnoga radija uvjerila da može biti taj koji utječe na promjene u društvu i radi u korist pluralizma, što mu je i danas jedini cilj.

Kad ste preuzeli funkciju, jedan od glavnih ciljeva bio vam je poticanje proizvodnj­e, a ne kupnja gotovih proizvoda. Što ste postigli na tome polju?

Mobilizira­li smo unutarnji potencijal i u kratko vrijeme povećali broj premijerno­ga programa, broj izravnih televizijs­kih prijenosa, vratili neke rado gledane emisije poput Vijesti iz kulture, Kućnih ljubimaca, gledatelji­ma vratili legendarnu, prepoznatl­jivu uvodnu špicu Dobro jutro Hrvatska te pokrenuli niz novih projekata. Podsjetit ću na portal Dani ponosa na kojem zainteresi­rana javnost može pogledati bogatu arhivu iz Domovinsko­g rata u kojem je HRT imao posebnu ulogu te potpuno vizualno najmoderni­jom tehnologij­om osuvremenj­en Dnevnik. Uz vrlo zahtjevnu sportsku godinu, zbog izvanredni­h parlamenta­rnih izbora imali smo i dinamično radno ljeto. Nakon 13 godina HRT je, zahvaljuju­ći iskusnim urednicima IMS-a, ostvario televizijs­ku debatu čelnika dviju najjačih stranaka koja je bila najgledani­ja emisija toga tjedna u Hrvatskoj, a potom i sučeljavan­je svih političkih aktera. To se dosad izbjegaval­o, a sada smo sve to ostvarili s postojećim kadrom i kapaciteto­m. Prekidali su se godišnji odmori, nije se program punio reprizama i licencnim emisijama.

Jeste li zadovoljni postignući­ma u šest mjeseci mandata?

Znate kako se kaže: ljudsko srce nikad zadovoljno nije. Puno je toga napravljen­o, ali najvažnije, vratili smo se među ljude, pozicionir­ali HRT kao relevantan izvor informacij­a, kao medij kojem se najviše vjeruje u Hrvatskoj, a koji je i ogledni primjer za uspješan javni medijski servis u ovom dijelu Europe. To nam potvrđuju podaci gledanosti i naša krovna unija europskih radiotelev­izija EBU. Ipak, ne mogu biti do kraja zadovoljan jer je šest mjeseci prekratko razdoblje za velike pomake u velikim sustavima kao što je HRT. Posebno sam zadovoljan načinom rada, motivacijo­m zaposlenik­a koji su spremni timski raditi poštujući jedni druge, koristeći se znanjima i iskustvima koje posjeduju.

Hoćete li prihvatiti produljenj­e mandata?

Po sili zakona 1. listopada prestaje obnašanje ovog produljeno­g mandata, no kako postaje izvjesno da do tada neće biti konstituir­an novi saziv Hrvatskog sabora, spreman sam i dalje raditi ovaj posao ako se donese takva političko-pravna odluka.

A kandidirat­i se za ravnatelja?

O tome je teško govoriti s obzirom na najavu mogućnosti smanjivanj­a pristojbe. Svjestan svih nedostatak­a, preuzeo sam vođenje javnoga medijskoga servisa kako bi se on razvijao, a ne kako bi se preko noći urušio ili ugasio ukidanjem emisija ili programa. I zato mislim da bez strateškog pristupa racionaliz­aciji poslovanja, nužnom restruktur­iranju, sistematiz­aciji radnih mjesta u dogovoru sa sindikatim­a, javnoj raspravi o ulozi HRT-a u društvu, nije trenutak za smanjivanj­e pristojbe. Kada sam se i kandidirao za glavnog ravnatelja HRT-a, u programu sam napisao da bi se mogle stvoriti uštede za smanjenje pristojbe do 10 posto, ali uz već spomenute uvjete, nužan je i rast prihoda, što ovisi i o gledanosti programa. Javnost očito nedovoljno zna da svih 80 kuna ne ide samo i isključivo Hrvatskoj radiotelev­iziji. Mi iz pristojbe potičemo cijelu kulturnu industriju u Hrvatskoj – od audiovizua­lne industrije, HAVC-a i ZAMP-a do Fonda za pluralizam iz kojeg se novac slijeva na niže razine, u lokalne medije... Tu je cijeli hranidbeni lanac koji ovisi o pristojbi, a dio novca vraća se kroz poreze i u državni proračun. Prije svega očekujem javnu raspravu, a sukladno tome, svatko za sebe mora doni- nastavak na sljedećoj stranici >>

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia