SVI U ZAGREB Trend: Dalmatinci više nisu rekorderi, sad se u metropolu najviše doseljavaju Slavonci
Požeško-slavonska županija bila je 2015. u vrhu po udjelu iseljenih i u Zagreb i u inozemstvo. Lani se u Zagreb preselilo 10.886 hrvatskih građana
STR. 4 - 5
Nema općine ili grada iz kojih se netko nije doselio u glavni grad, no najmanje se doseljavaju Međimurci, Varaždinci, Istrani, Primorci U Hrvatskoj nema ni jedne općine, ni grada iz kojeg se netko nije doselio u Zagreb, no koji su gradovi i županije rekorderi po broju doseljenika? Razmjeri doseljavanja iz općina, gradova i županija u glavni grad govore više nego što politika želi priznati o centraliziranoj i nerazvijenoj državi u kojoj život buja samo u nekolicini bogatijih općina, u nekoliko velikih i srednjih gradova i razvijenijih županija, a u ostatku zemlje je pustoš. Gotovo 11 tisuća ljudi doselilo se 2015. godine u Zagreb, mahom iz besperspektivnih općina, gradova i županija. Mit je da se u metropolu doseljavaju najviše Dalmatinci jer, ako izuzmemo Zagrebačku županiju, u doseljavanju prednjače Slavonci koji se, nažalost, u još većem broju iseljavaju u inozemstvo. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se u Zagreb najmanje doseljavaju stanovnici razvijenih županija, Me- đimurske, Varaždinske, Istarske i Primorsko-goranske. Nakon Zagrebačke županije, iz koje je lani bilo sedam doseljenika na svakih 1000 stanovnika te županije ili ukupno 2250, rekorderi po broju doseljenika na tisuću stanovnika su Požeško-slavonska, Brodsko- posavska, Bjelovarsko- bilogorska i Sisačko-moslavačka županija. Najveća Splitsko- dalmatinska županija, s gotovo 455 tisuća stanovnika, tek je na 16. mjestu po broju doseljenika u Zagreb na 1000 stanovnika, jer se iz nje lani doselilo ukupno 1070 ljudi. Od DZS-a tražili smo podatke o doseljenima iz općina i gradova 2015. godine, te iz županija za protekle tri godine, iz kojih se godišnje u Zagreb slijeva desetak tisuća stanovnika.
Gašenje radnih mjesta
Ne računajući gradove iz Zagrebačke županije, rekorderi su lani po broju doseljenih u metropolu na svakih 1000 stanovnika Hrvatska Kostajnica, Garešnica, Petrinja, Kutina, Požega, Imotski, Pakrac, Metković, Velika, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Ilok, Županja, Vukovar, Vinkovci, Knin, Bjelovar... Iako je lani najveći udio doseljenih prema bro- ju stanovnika imala Zagrebačka županija, kaže demograf prof. dr. Nenad Pokos, to je donekle očekivano jer se ona naslanja na Zagreb. – Mnogo je zanimljivije da su na drugom i trećem mjestu Požeško-slavonska županija s 4,2 doseljenika na tisuću stanovnika te Brodsko-posavska s 4 doseljenika na tisuću stanovnika, čije stanovnike u prošlosti Zagreb nije toliko privlačio. Stanovnicima tih županija Zagreb postaje sve zanimljivije odredište, što se može povezati i s masovnim iseljavanjem iz Slavonije posljednje dvije-tri godine. Požeško-slavonska županija 2015. u vrhu je i po udjelu iseljenih u inozemstvo jer je na 1000 stanovnika bilo 13 iseljenih. Na drugom je mjestu bila Vukovarsko- srijemska županija s 11 iseljenih na 1000 stanovnika, pa Brodsko-posavska s 10 iseljenih u inozemstvo na 1000 stanovnika – kaže Pokos. S manjim gradovima poput Hrvatske Kostajnice, kaže, treba biti oprezan u tumačenju jer tek pokoji doseljenik utječe na udio doseljenih, ali...: – Ipak, visoko plasirana mjesta Hrvatske Kostajnice, Petrinje, Garešnice i Kutine možemo tu- mačiti blizinom Zagreba, ali i besperspektivnošću u Hrvatskoj Kostajnici ili najavom gašenja radnih mjesta (kutinska Petrokemija). Znatno su zanimljiviji relativno visoki udjeli doseljenika iz Požege, Pakraca, Velike, Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Iloka, Županje, Vukovara, Vinkovaca... Usto među općinama s najvećim udjelom doseljenika prednjače slavonske, Jakšić i Oriovac, pa razmjeri dramatičnog iseljavanja iz Slavonije postaju još očitiji – kaže Pokos. – Danas se najveći dio migracija unutar Hrvatske odvija prema Zagrebu, zatim nešto prema Splitu. Logično je da građani bježe iz gradića koji ne mogu zaposliti ljude. Ako se Hrvatska želi početi demografski oporavljati, mora napraviti decentralizaciju razvoja – ističe i demograf prof. dr. Anđelko Akrap. Sociolog dr. Dragan Bagić objašnjava da je doseljavanje stanov-
NENAD POKOS: Požeško-slavonska županija 2015. godine u vrhu je i po udjelu iseljenih u inozemstvo DRAGAN BAGIĆ: Osijek se nije uspio razviti kao regionalni centar koji bi pružao mnogo mogućnosti
ništva u Zagreb posljedica strukture hrvatskih gradova i resursa i nemogućnosti da građani životne ciljeve ostvare u regionalnom centru.
Gradovima treba industrija
– Slavonija nije uspjela ostvariti razvojnu dinamiku koja bi ljudima pružala mogućnost da ostvare svoje ciljeve i ambicije. Osijek se kao regionalni centar nije uspio razviti da bi im pružao mnogo mogućnosti i nema pravu ulogu regionalnog središta, pa se iz Osijeka ljudi iseljavaju u Zagreb više nego iz Rijeke i Splita. Kod Dalmacije je drukčija situacija zbog turizma koji je alternativni izvor prihoda većini kućanstava, pa se kod njih snižava nužnost za odlaskom, a što nije slučaj Metkovića i Imotskog – kaže Bagić. Nerazvijene zemlje imaju koncentraciju stanovništva u velikim gradovima, a mi smo, dodaje, visoko centralizirana zemlja s malim brojem većih naselja. Ne možemo se, kaže, uspoređivati s Njemačkom, Austrijom i Francuskom zbog veličine i strukture naselja jer, da bi se srednji grad razvijao, mora biti u njemu industrija ili turizam. Nažalost, toga u većini naših gradova nema.