Hitne zakone mogao bi srušiti Ustavni sud?
Potrebno je propisati kada se i koji zakon može donijeti
Ustavnopravni stručnjaci, profesori Sanja Barić i Mato Palić, smatraju da je sporna retroaktivnost zakona o plaćama dužnosnika marinko.jurasic@vecernji.net Hitno donošenje zakona mora biti iznimka za koju, prema Poslovniku Sabora, moraju postojati “osobito opravdani razlozi” jer inače zakon može pasti na Ustavnom sudu.
Osobiti razlozi
U Saboru su ipak poslušali glas struke pa će većina zakona iz Mostova paketa (o HRT-u, izboru zastupnika, lokalnim izborima...) biti donesena u redovitoj proceduri, za što i ustavnopravni stručnjaci prof. dr. sc. Sanja Barić i doc. dr. sc. Mate Palić kažu da je pametna odluka s gledišta pravne održivosti i sadržajne kvalitete zakona. Ali, izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika donesene su po hitnom postupku. – Hitnost se ne može opravdati općom formulacijom, već moraju postojati osobito opravdani razlozi, na što je Ustavni sud već ranije upozorio u jednom svom izvješću – napominje Palić. Tada je prigovoreno da je hitno donošenje zakona postalo pravilo, a ne iznimka, što narušava bit parlamentarizma, obezvređuje demokratske procedure te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima. Prof. Barić ističe da je potrebna opća norma o normiranju kojom bi bilo propisano koji se propis, kada i kako može donijeti. Ustavni je sud u izvješću 2013. upozorio kako bi trebalo normativno urediti postupak donošenja zakona na sjednici neposredno nakon konstituiranja novog saziva Sabora pa i odrediti pravna područja iz kojih je tada “dopušteno donositi zakone”. HDZ i Most su hitnost kod proračunskog financiranja političkih stranaka pravdali time što izmjene nisu opsežne, a nužno je “što hitnije usklađivanje Zakona s proračunom za 2016.”. Ako je to opravdano, onda bi svaka izmjena zakona u četvrtom kvartalu koja utječe na proračun trebala biti hitna!? Potreba ujednačavanja nomenklature državnih dužnosnika s hitnim Zakonom o sustavu državne uprave HDZ-u je kao formalnom predlagatelju opravdanje za hitnost zakona po kojem se dužnosnicima po isteku mandata ograničava i ukida pravo na primanje plaće po principu “6 plus 6” .
Jedne kažnjava, druge ne
Sporna je i retroaktivnost zakona o plaćama dužnosnika, i to samo u odnosu na zastupnike ovog saziva Sabora, na što je u ime SDP-a, koji će se zbog toga obratiti Ustavnom sudu, upozorio i Peđa Grbin, pa je i premijer Plenković replicirao da su HDZ i Most, svjesni rizika, to učinili pozivajući se na odredbu prema kojoj pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. I Barić i Palić suglasni su da bi stoga Ustavni sud mogao reagirati. – Ne vidim zašto se iznimka odnosi samo na zastupnike 9. saziva, a ne i na ostale dužnosnike. Kao da se zastupnike kažnjava, a druge ne – čudi se Palić. Upozorava na još strožu proceduru vezanu za retroaktivnost. – Tek to treba biti posebno obrazloženo i Odbor za zakonodavstvo mora donijeti zaključak da postoje osobito opravdani razlozi za povratno djelovanje zakonske odredbe – ističe Palić. Odbor nije donio taj zaključak, a prema Poslovniku, “bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju”. Sve je to Ustavni sud već propitkivao kad je srušio retroaktivnost kod povlaštenih mirovina.
Ne vidim zašto se iznimka odnosi samo na zastupnike 9. saziva, a ne i na ostale dužnosnike... DOC. DR. SC. MATO PALIĆ ustavnopravni stručnjak Potrebna je opća norma o normiranju kojom bi bilo propisano koji se propis, kada i kako može donijeti PROF. DR. SC. SANJA BARIĆ ustavnopravna stručnjakinja