Hrana kao nacionalni brend

Brendiranje prehrambenih proizvoda jače bi povezalo turizam i industriju koja u izvoz plasira 62% proizvodnje u tom sektoru

Proizvodnja i prerada hrane ključno je područje hrvatskog gospodarstva koje čini 24% ukupne industrijske proizvodnje i veže 20% zaposlenih, a rast sektora turizma prilika je za rast konkurentnosti tog područja. Stoga je pokrenut pilot-projekt Hrvatska Gourmet kojim se želi promovirati domaća gurmanska i vinska ponuda kao svjetski prepoznatljiv turistički proizvod, odnosno brendirati hrana kroz turizam, čulo se na stručnom skupu HGK “Hrana kao brend”. Zvonimir Novak, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivač- kog sektora, kaže kako je potreban cjelovit pristup tom zajedničkom projektu i zajedničko djelovanje, a u drugoj fazi krenulo bi se i u regionalno brendiranje. Neke zemlje svoju su hranu pretvorile u svjetske brendove zadržavši originalni identitet, no brend ima i svoju pragmatičnu stranu. Vrijednost tvrtke Coca- Cola, uključujući istoimeni brend, jest 120 milijardi dolara, dok kompanija bez njega ne vrijedi ni 50 milijardi. Hrvatska tako jakog brenda nema, no kako je hrana naš najveći adut, koji je lani s duhanom dosegnuo izvoz od gotovo milijardu eura, svakako bi više trebalo poraditi na njezinoj prepoznatljivosti, kako to u praksi već radi Istra s IQ – Istrian Quality ili pak Tomislav Galović sa svojim kulinom. Kad dođu u Hrvatsku, turisti ne žele ni njemačku ni američku kuhinju već izvornu hrvatsku. No sadašnja ponuda daleko je od snažnog brenda koji bi bio poznat i izvan nacionalnih granica.

Slavonski kulen jedan je od naših aduta koji je i zaštićen u EU, no još uvijek se premalo radi na brendiranju jakih nacionalnih proizvoda kako bi bili prepoznatljivi i izvan granica