Europa u strahu od “crne” nedjelje
EU neće nestati ni ako ne prođe referendum u Italiji, a Austrija izabere desničara Hofera
Referendum o promjeni Ustava u Italiji izazvao je protivljenje kompletne oporbe ali i dijela političara iz Renzijeve stranke vanjska@vecernji.net Došao je odlučujući dan za Italiju i Austriju, nakon sudbinskih izjašnjavanja birača u Velikoj Britaniji i SAD-u. No, niti je 4. prosinca odlučujući dan za Italiju, gdje birači na referendumu moraju glasovati jesu li ili nisu za ustavnu reformu koju je donijela vlada lijevog centra Mattea Renzija i izglasovao je parlament, niti za Austriju gdje se ponavljaju predsjednički izbori na kojima bi, prema ispitivanju javnog mnijenja, mogao pobijediti desničar Norbert Hofer. Sigurno je da će 5. prosinca i u Austriji i u Italiji sunce izaći na istoku i zaći na zapadu, kao što se to dogodilo poslije Brexita i poslije izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a.
Liberalizam ipak gubi
Svijet se toliko izmijenio da je teško prognozirati bilo što pa bi bilo dobro kada bi se u opisivanju i najavljivanju nekih događaja izbacili pridjevi tipa „crni“, „katastrofični“, „ sudbonosni“... Američki, često citirani politolog i profesor Francis Fukuyama, koji je 1992. godine, poslije pada Berlinskog zida, napisao knjigu „Kraj povijesti i posljednji čovjek“(The End of History and the Last Man) u kojoj je prognozirao konačnu i vječnu pobjedu liberalnih politika, sada priznaje da je u svemu pogriješio i iznosi novu teoriju: populizmi i nacionalizmi prijete slobodnom, otvorenom i tolerantnom svijetu. Po Fukuyami prijetnja ne dolazi izvana, već je unutar svake države. „Fenomen Trump bi mogao alimentirati nacionalizme te autoritarne i ksenofobne pokrete koji se bude u Europi“, drži Fukuyama. Ipak, niti je predsjednički kandidat Alexander van der Bellen spas za Austriju, kao što Hofer ne znači propast za EU. Ako ne prođe Renzijeva ustavna reforma, ostat će stari Ustav. Ostat će paritetni dvodomni sustav koji usporava promjene i nestabilne vlade, ali Italija je, iako je u 70 godina promijenila 63 vlade, ipak među sedam industrijski najrazvijenijih država. Ne prođe li reforma na referendumu (koji je po zakonu morao biti sazvan, a ne zato što je to htio Renzi, jer kada ustavne promjene ne dobiju dvotrećinsku većinu u parlamentu, obvezno moraju dobiti referendumski prolaz), vjerojatno će pasti ova vlada i vjerojatno će se u proljeće 2017. ići na izbore. Na njima bi, prema sadašnjim anketama, mogao pobijediti Pokret 5 zvijezda (M5S) komičara Beppea Grilla. Sve oporbene stranke, pa i dio političara Renzijeve Demokratske stranke, protive se reformama kojima bi se sadašnja funkcija Senata izmijenila.
Glasače se plaši lažima
Ali, ako neke stvari nisu mogli izmijeniti od 1945. do danas, kako bi im to uspjelo u nekoliko mjeseci? Renzi igra upravo na tu kartu: promjene sada ili nikada. Ispitivanja javnosti pokazuju da bi Talijani na referendumu, na kojem u ovom slučaju nije potreban kvorum, mogli odbaciti reforme. Zašto? Jer su ih protivnici reformi toliko isprepadali da bi se mogli odlučiti radije ostati na starom Ustavu. Austrija je imala i ksenofobnog Jörga Haidera pa ipak njegova politika nije prevladala. Za šefa države imala je i bivšeg njemačkog časnika Kurta Waldheima pa je ipak izašla iz izolacije. Hofer neće, jer i ne može, mnogo utjecati na politiku u Austriji ako postane šef države. Ako u Italiji propadnu reforme, ne znači da će idućeg dana doći do katastrofe – jednostavno će se nastaviti dosadašnjim sporovoznim putom – a još manje to znači da bi na sljedećim izborima mogao pobijediti pokret komičara Grilla.
Vlade promijenila je Italija u posljednjih sedamdeset godina, pa je i dalje među sedam najrazvijenijih država svijeta. Ne prođe li referendum slijede izbori