Hrvatska će opstati jedino ako umjesto kulta herojskih poteza uvede kult tihog rada

Studija Hrvatska prirodna bogatstva potvrđuju da nam je zemlja prebogata. No mi smo i talentiran narod, ali to je zamka. Drugi su ispred nas ne zato što su pametniji, nego jer su organiziraniji

Hdenis.derk@vecernji.net rvatska akademija znanosti i umjetnosti javnosti je predstavila kapitalno izdanje, studiju Hrvatska prirodna bogatstva, što je odličan povod za razgovor s prvim akademikom Zvonkom Kusićem. Jesmo li po prirodnim bogatstvima bogata, srednje bogata ili siromašna zemlja? Hrvatska je zemlja prebogata prirodnim bogatstvima. Često ni sami nismo svjesni kakvo sve blago Hrvatska ima i koliko ono može biti važan čimbenik za sveopći napredak Hrvatske, kao i za povratak optimizma i vjere u sebe. Kako bismo kao nacija postali svjesni tih potencijala, HAZU je 2013. osnovala Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa sa zadaćom da valorizira najvažnija prirodna i kulturna dobra koja Hrvatska ima. Riječ je o kapitalnom projektu koji se može nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih Akademijinih pothvata u proteklih stoljeće i pol. Korist od ove edicije nepro- cjenjiva je jer se prvi put pred licem javnosti zajednički prikazuju nezaobilazni najvažniji primjeri prirodnih fenomena na tlu Hrvatske. Zahvalio bih urednicima edicije akademiku Velimiru Neidhardtu i akademiku Mirku Zeliću, voditelju Odjela za izdavačku djelatnost HAZU Aci Zrniću, grafičkom uredniku Ranku Muheku i svim suradnicima. Koji je hrvatski strateški prirodni resurs? Ako nijedan od brojnih prirodnih resursa koje imamo ne iskoristimo na pravi način, to će biti mrtvi kapital. Strateški prirodni resurs bit će onaj koji ćemo uspjeti iskoristiti za boljitak Hrvatske. Je li to more, tlo, izvori vode, šume, infrastruktura ili sam geografski položaj Hrvatske na strateški važnom dijelu europskog kontinenta, to će pokazati vrijeme. Vjerujem da će nakon objave ove edicije biti vjerodostojnije svako razmišljanje i odlučivanje o budućnosti razvoja Hrvatske. Kako to da danas obrađujemo samo pedeset posto poljoprivrednih površina? Mogu li se za taj podatak okriviti samo političari? Kaže se da društvo koje nije u stanju organizirati svoju poljoprivredu nije u stanju ništa drugo organizirati. “Krivci” nisu samo političari. To bi bilo prejednostavno. U našem je društvu previše destrukcije, nema sustavnog rada i stalne su promjene zakona i propisa. U ovom slučaju razlog su u najvećoj mjeri nesređeni imovinski odnosi i zemljište u vlasništvu bivših kombinata čiji status nije riješen. Poslije četvrt stoljeća samostalne države još uvijek imamo nesređene knjige i evidenciju o zemljištu Hrvatske. Za to u eri satelitskih snimaka i računalne tehnologije nema opravdanja. Zašto se u studiji zalažete za nastavak istraživanja plina i nafte na Jadranu, i to uz koncesije iako je dio Hrvatske protestirao protiv toga? Hrvatska se energetski nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji jer primarne energije troši dvostruko više nego što proizvodi, i to s tendencijom daljnjeg opadanja, posebno proizvodnje nafte i prirodnog plina. Stoga treba poduzeti sve mjere za intenzivnije istraživanje ugljikovodika, kako u Panonskom bazenu i Dinaridima tako i u sjevernom, južnom i srednjem Jadranu. To više što prema procjeni naših geologa geološke formacije sadrže relativno velike rezerve ugljikovodika. Mi imamo dugogodišnje iskustvo u istraživanju Jadrana, a suvremena sofisticirana tehnologija istraživanja i proizvodnje ugljikovodika iz podmorja garantira sigurnost. Istraživanje srednjeg i južnog Jadrana jedino je mogu- će s pomoću koncesija, budući da Ina ne raspolaže sofisticiranom suvremenom tehnologijom i opremom koja je nužna za relativno duboka mora. Budući da u energetskom “miksu” fosilni energenti u Hrvatskoj dominiraju s oko 80 posto u potrošnji, dok su u proizvodnji u značajnom padu, nužno je obnavljati rezerve ugljikovodika. Ako se to ne obavi u sljedećih nekoliko godina, Hrvatska će ovisiti o uvozu više od 80 posto, što može dovesti do duboke energetske i gospodarske krize, a o sigurnosti države da i ne govorimo. Puni nadzor svih faza istraživanja ugljikovodika trebaju obavljati naši vrhunski geološki i naftni stručnjaci. Tu ulogu ne smijemo dopustiti inozemnim tvrtkama i stručnjacima. Što se tiče sigurnosti i zagađenja, Hrvatska ni inače nije sigurna, budući da u Sredozemlju i Jadranu istražuju Italija, Grčka, Albanija, Crna Gora. Ako se njima dogodi erupcija nafte, sve to zagađenje doći će u naše teritorijalne vode. Vaši stručnjaci predlažu novo Ministarstvo za energetiku i rudarstvo. Očekujete li pozitivan odgovor politike? U tom smislu bilježimo pomak jer je u novoj hrvatskoj Vladi ustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok je ranije energetski sektor bio u Ministarstvu gospodarstva. Naši stručnjaci dugo su zagovarali formiranje zasebnog Ministarstva za rudarstvo i energetiku po uzoru na mnoge zemlje u svijetu, čak i one koje imaju manje resurse od Hrvatske. Rudarstvo i energetika čine

Strateški prirodni resurs bit će onaj koji uspijemo iskoristiti za boljitak Hrvatske. Je li to more, tlo, izvori vode, šume ili sam geografski položaj, reći će vrijeme

Nastavak na 6. stranici