Č

im je postalo jasno da će sljedeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država biti flamboajantni milijarder Donald Trump, cijena hrvatskih državnih obveznica na Berlinskom otvorenom tržištu pala je kao pokošena. Primjerice, hrvatskoj dolarskoj državnoj obveznici s dospijećem u listopadu 2020. godine u samo dva tjedna cijena je sa 111 dolara pala ispod 108 dolara, što znači da su svi investitori koji su je u tom trenutku posjedovali na svojem ulaganju u hrvatsku državu momentalno izgubili oko 2,7 posto kapitala ili sav prinos iz prethodnih godinu dana. – Grafikoni cijena nekih hrvatskih obveznica, osobito onih s duljim dospijećem, ostavljaju dojam panične likvidacije pozicija – kaže Neven Vidaković, profesor na visokoj školi za financije i pravo Effectus. Sljedećih dana cijena se oporavila na 109 dolara, ali zadnja tri tjedna nastavila je klizati prema 108. No, taj drastični burzovni potres mora se promatrati i sa strane prinosa, a ne samo cijene. Hrvatska država na obveznicu burzovne oznake A1AY22 svake godine na svakih sto dolara isplaćuje fiksno 5,875 dolara kamate. Cijena nešto veća od 112 dolara po kojoj se trgovalo na početku listopada značila je da su kupci te obveznice bili zadovoljni i prinosom od oko 5,23 dolara na sto. No, u trenutku kad je američki predsjednik postao Donald Trump, ulagači su od te hrvatske dolarske obveznice praktički preko noći počeli tražiti veći prinos, oko 5,46 dolara.

Ranjivi na vanjske šokove

Ako bi se zaključivalo samo po toj obveznici, no slično se dogodilo i s drugima, izbor Donalda Trumpa poskupio je Republici Hrvatskoj zaduživanje za oko četvrtinu jednog postotka, što na ukupni javni dug od 285 milijardi kuna najam tuđega novca čini hrvatskoj državi skupljim za nešto više od 700 milijuna kuna na godinu. Zašto se to dogodilo i što će to značiti za refinanciranje hrvatskoga javnog duga, pitali smo Ministarstvo financija i nekolicinu hrvatskih sveučilišnih profesora, specijalista za javne financije. I od svih dobili zanimljive odgovore i još zanimljivije prijedloge što učiniti da poremećaji na inozemnim tržištima kapitala manje utječu na troškove zaduživanja hrvatskog državnog proračuna. Za Ministarstvo financija izbor novoga američkog predsjednika i njegova ekonomska politika nisu jedini uzroci povećanih rizika i nesigurnosti na svjetskim financijskim tržištima. Tu su i promjena vodstva u Kini, pregovori o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, izbori u vodećim državama članicama EU, promjene monetarne politike vodećih ekonomija te poremećaji zbog naglog i znatnog odljeva kapitala iz gospodarstava u razvoju. – Rezultat predsjedničkih izbora u SAD-u samo su formalni okidač mogućeg preokreta na globalnom tržištu obveznica – kaže i Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fa- kultetu, te dodaje: – Dugotrajno razdoblje monetarnog popuštanja i ekstremno niske kamatne stope u razvijenim zemljama omogućili su globalni rast cijena i pad prinosa obveznica, no svakom rastu prije ili kasnije dolazi kraj. Posve je jasno da neprirodni uvjeti vrlo niskih kamata ne mogu trajati vječno. – Očekivanje rasta kamatnih stopa već tjednima pridonosi rasprodajama obveznica na svjetskom tržištu i rastu prinosa, a osobito snažan faktor je očekivanje zaokreta u monetarnoj politici FED-a, čiji šokovi nikad ne završavaju na državnim granicama SAD-a – ističe profesorica Ivanov. – Gotovo je sigurno da je vrije- me niskih kamatnih stopa iza nas – kaže i profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača. – FED će nakon odgađanja vjerojatno do kraja godine podići svoju referentnu kamatu stopu, što je u skladu sa stanjem američkoga gospodarstva. I ECB će vjerojatno prekinuti politiku niskih, posebice negativnih kamatnih stopa i vmorat će slijediti postupke FED-a. Stoga je vrlo izvjesno opće povećanje kamatnih stopa pa onda i očekivanih prinosa na obveznice – objašnjava. Hrvatska danas ima prinos na obveznice koji je među najvećima u Europskoj uniji, a trošak osiguranja od ogluhe na njezine obveznice najveći je među europskim tranzicijskim zemljama, podsjeća Boris Cota, profesor ekonomske politike na zagrebačkoj Ekonomiji. Hrvatska je osobito ranjiva na vanjske šokove i tečajne rizike stoga što joj je (prema podacima za 2013. godinu) oko 72 posto obveznica denominirano u eurima i 4,3 posto u dolarima, a manje od četvrtine u vlastitoj valuti, kunama. Dobro upućeni hrvatski financijaši, koji iz razumljivih razloga žele ostati anonimni, kažu da bi cijena hrvatskih obveznica bila i niža da njima uzajamno ne trguju i domaće banke koje im održavaju višu cijenu kako ne bi pretrpjele gubitke. U Ministarstvu financija ipak očekuju da će inozemni investitori na hrvatske državne obveznice, unatoč zaoštrenim globalnim okolnostima, gledati blagonaklono. Nadaju se da će Hrvatskoj honorirati povoljna gospodarska kretanja i rast bruto