M. Vidović najtraženiji je bjegunac iz Hrvatske

Europol objavljuje videoklipove s informacijama o najtraženijim bjeguncima. Na listi je i Marjan Vidović, tražen zbog prijevare teške 5,6 milijuna eura, a podaci o njemu bit će objavljeni danas

Europol je početkom siječnja 2016. javnosti predstavio internetsku stranicu na kojoj se nalaze podaci o traženim bjeguncima Pomalo davne 1994., Marjan Vidović (64) bio je direktor Štedionice za obnovu i razvoj. U rujnu 1994. jednom od svojih zaposlenika zapovjedio je da klijentu promijeni oko 554.550 ondašnjih njemačkih DEM, odnosno današnjih oko 284.000 eura.

Nisu bili ovlašteni

Vidović je zapovijed izdao iako Štedionica za obnovu i razvoj nije bila ovlaštena za mijenjanje novca. No to je bio samo početak, ispostavit će se kasnije, Vidovićevih malverzacija jer je između 1997. i listopada 1999. preuzeo sve poslove koji su bili vezani za trezor Štedionice za obnovu i razvoj. Bio je jedini ovlašten za deponiranje i podizanje novca, što je obilno iskoristio. Jer s pozicije na kojoj je bio, uzeo je, kako se sumnjalo i za što je kasnije optužen, oko 42,2 milijuna kuna, odnosno oko 5,6 milijuna eura. Drugim riječima, za sebe i svoje osobne potrebe prisvojio je novac Štedionice za obnovu i razvoj, zbog čega je osuđen je na šest godina zatvora. No kaznu očito nije odslužio pa njegovo lice danas, dvadesetak godina od inkriminacija koje mu se stavljaju na teret, krasi popis najtraženijih europskih bjegunaca, a taj popis objavio je Europol. Da stvar bude bolja, Europol je božićno vrijeme odlučio iskoristiti za promotivnu akciju na policijski način. Pod egidom “Sada je najljepše doba godine... za zatvoriti kriminalce”, Europol od 1. do 24. prosinca na svojim internetskim stranicama (www.europol.europa.eu) svakodnevno objavljuje videoklipove najtraženijih europskih bjegunaca. Projekt je zamišljen tako da se svaki dan objavljuju informacije o bjeguncu iz druge države EU, a videoklip s dvjema Vidovićevim fotografijama, njegovim osobnim

podacima te kratkim informacijama zbog čega je tražen, moći će se pogledati od danas. Na istim stranicama ostavljena je mogućnost građanima EU da anonimno jave Europolu ako imaju bilo kakve korisne informacije koje bi mogle dovesti do Vidovićeva uhićenja. Prije videoklipova koji se odnose na Vidovića objavljeni su videoklipovi s podacima o bjeguncima koje traže Austrija, Belgija i Bugarska, a nakon Vidovića slijede videoklipovi bjegunaca iz ostalih zemlja EU. Europol je svoju listu najtraženijih bjegunaca (www.eumostwanted.eu) javnosti predstavio u siječnju ove godine. Na toj listi bilo je više od 60 osoba koje policije traže zbog različitih zločina – ubojstava, prijevara, trgovine drogom, terorizma... Od tada do danas pronađene su 24 tražene osobe, koje su uhićene, a u devet slučajeva bjegunci su otkriveni zahvaljujući informacijama i dojavama građana zemalja EU.

Još jedan Hrvat na listi

Upravo zbog toga, kako je priopćeno iz Europola, Europol je u suradnji s Europskom mrežom za aktivnu potragu za bjeguncima, odlučio tijekom 24 dana u prosincu objavljivati podatke o najtraženijim osobama, tražeći pri tome pomoć od javnosti. Cilj akcije je, kako je objašnjeno, da se blagdani učine sigurnijim, a to će se postići tako, smatraju u Europolu, ako se neki od najtraženijih europskih zločinaca nađu i pospreme iza brave. Osim Vidovića, na Europolovoj listi “najtraženijih manekena” iz Hrvatske je još završio Bojan Dragičević (35). On se traži jer je 2005. orobio dvije banke u Šibeniku. Zbog toga je osuđen na četiri godine i dva mjeseca zatvora, a u bijegu je bio do 2012. kada je uhićen u BiH. Izručen je Hrvatskoj, no čak je dva puta uspio pobjeći iz zatvora. Prvi put iz Lepoglave 25. rujna 2013., no uhićen je isti dan blizu kaznionice. U travnju 2014. premješten je u zavor u Puli, od kud je pobjegao u kolovozu iste godine i od tada je u bijegu. Hrvati još od Austro-Ugarske nisu imali kult tihog rada pa nas zemlje manje bogate prirodnim bogatstvima prestižu u razvoju Hrvatskoj nedostaje kult tihog rada, ustvrdio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, u intervjuu Večernjem listu, a tom je izjavom otvorio polemiku o tome kako uopće tzv. kult herojskih poteza zamijeniti kultom tihog rada u kojem će svi dati maksimum na svojim radnim mjestima prije negoli upru prstom u nekog drugog tko bi trebao nešto odraditi.

Politika stvara okvir

Dio naših sugovornika tvrdi da je to notorna istina te da Hrvati ni prije nisu imali kult tihog rada, zapravo još od vremena Austro-Ugarske i da nas ostale zemlje, daleko manje bogate prirodnim bogatstvima, prestižu u razvoju jer su u jednom trenutku dotaknule dno i shvatile da je njihova sudbina u njihovim rukama. No neki pak kažu da ‘jamramo’ s razlogom. – Stvari ne možemo generalizirati, ali činjenica je da politika stvara okvir, pa i način razmišljanja u kojem djelujemo. Većina radnika u Hrvatskoj danas samo šuti i pošteno i odgovorno radi svoj posao. Potplaćeni maštaju o boljem životu. U društvu gdje većina radnika nije dovoljno plaćena, rad im nije vrednovan na pravi način, od plaća ne mogu podmirivati ni osnovne životne troškove, teško je očekivati kult tihog rada – smatra Vedran Dragičević, prvi čovjek Sindikata metalaca Hrvatske. I dok on smatra da je takvo razmišljanje akademika promašeno te da je za to za to kriva politika, akademik i fizičar Vladimir Paar kaže kako je u sedam godina, koliko je radio u najrazvijenijim zemljama svijeta, svjedočio tezi koja podržava kult tihog rada. – Vani sam sretao naše ljudi koji su u drugim, daleko poticajnijim sredinama više sudjelovali u kultu rada, odgovornije radili nego kod kuće. I to ne samo intelektualci već u svim djelatnostima. Kod nas bi nešto trebalo napraviti da se taj kult rada više cijeni, ali mislim da politika nije jedini krivac, već se mora dogoditi puno manjih pomaka u stvaranju atmosfere u kojoj će se više cijeniti marljiv i pošten rad. U jednom smo se trenutku udaljili od srednje Europe i moramo joj se vratiti – kaže Paar.

Razvoj ovisi o nama

Davor Bruketa, suvlasnik jedne od najpoznatijih reklamnih agencija Bruketa&Žinić OM, kaže kako u njegovu poslu i okruženju kojem pripada svatko vrlo odgovorno, savjesno, predano i fokusirano radi svoj posao, bez “gledanja preko plota” ili prigovaranja. – Izgleda da smo shvatili da nam nitko drugi neće odraditi naš posao te da razvoj zajednice ovisi o nama samima, idejama pojedinaca i našem radu. Istina, kada pogledamo zemlje na sjeveru Europe, s daleko manje prirodnog bogatstva od onog koje mi imamo, vidimo da su napravile daleko više. U tom smislu mi možemo i moramo napraviti još puno toga da iskoristimo svoje silne potencijale – kazao je Davor Bruketa.

Kod nas bi nešto trebalo napraviti da se taj kult rada više cijeni, ali mislim da politika nije jedini krivac VLADIMIR PAAR akademik i fizičar Razvoj zajednice ovisi o nama samima, idejama pojedinca i našem radu. To počinjemo polako shvaćati DAVOR BRUKETA suvlasnik Bruketa&Žinić OM-a Moramo napraviti još puno toga da iskoristimo silne potencijale koje imamo

prijevara Bio je direktor Štedionice za obnovu i razvoj, a zbog prijevare teške 42,2 milijuna kuna osuđen je na šest godina zatvora pljačka i bijeg Zbog pljačke banke 2005. osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora. Uhićen je tek 2012., no čak je dva puta pobjegao iz zatvora EUROPOLA Europol je NAJTRAŽENIJI “MANEKENI” zbog različitih zločina sastavio popis osoba koje se traže

MARJAN VIDOVIĆ Europol je na sve mislio pa je objavio i fotografiju Vidovića iz mlađih dana

Akademik Zvonko Kusić u intervju Večernjem listu nedavno je kazao da u Hrvatskoj nedostaje kult tihog rada