SDP će zaustaviti prodaju HEP-a. Plenkovića pozivam na dogovor o otkupu Ine

Na Ini su pali Sanader i Karamarko, i Plenković je na skliskom terenu SDP će imati kandidata u Zagrebu / Milanović se neće vratiti u Sabor / Barišić mora dati ostavku

Konkurent za zaduženje je Portugal koji je najavio izdanje od 12 do 14 milijardi eura obveznica, a nudi veću kamatu od Hrvatske

Kako smanjiti javni dug i obuzdati troškove države, nije domislila nijedna Vlada nakon krize, ali, ne rješavajući krucijalni problem, dovela je pred zid hrvatske javne financije. Samo u godini pred nama ministar financija Zdravko Marić morat će “nabaviti” više od 35 milijardi kuna kako bi isplatio kredite, podmirio obveznice i pokrio minus proračuna. U taj iznos nisu uračunati dugovi cestarskih tvrtki koje će vratiti više od 8 milijardi kuna tijekom 2017., ali i jamstva i krediti drugih državnih tvrtki i institucija poput Hrvatskih voda ili Centra za restrukturiranje i prodaju. Mariću na ruku idu povoljni trendovi na europskom tržištu kapitala i visoka likvidnost bankarskog sektora u Hrvatskoj koji na računima ima više od 16 milijardi kuna. Zato se ministar odlučio izdati dvije obveznice u kratkom roku.

U Hrvatskoj ima novca

Oba izdanja trebao bi realizirati do kraja prvog tromjesečja, u financijskim krugovima kažu da će se domaća obveznica prodavati u iduća tri tjedna. Iako će se vjero-

Zadnja obveznica na naplatu stiže krajem studenog, a stajat će 4 milijarde kuna Više od 10 milijardi kuna država ove godine mora vratiti bankama za kredite i jamstva

jatno govoriti o obveznici teškoj 5,5 milijardi kuna na domaćem tržištu akteri očekuju da će izdanje ipak biti nešto veće, a očekuje se i velik interes za obveznicu. Prinosi bi mogli biti neznatno veći od 3 posto što je u skladu s kretanjima prinosa na desetogodišnju hrvatsku obveznicu i CDS-ovima koji najavljuju sličnu cijenu duga. Negativna strana zaduženja kod kuće je što će država ponovno pokupiti povećanu likvidnost iz banaka, koje su se za takav scenarij pripremile, pa se ni ove godine neće vidjeti pojačano prelijevanje novca za investicije prema privatnom sektoru. Marić do kraja travnja mora vratiti 5,5 milijardi kuna domaćim ulagačima te 1,5 milijardu dolara ulagačima s američkog tržišta. Zato planira i zaduženje na europskom tlu. Amerika je drugi izbor jer se na tom tržištu već lagano podižu kamate i likvidnost je mala, ali među europskim ulagačima Hrvatska će imati konkurenta. Portugal je, naime, najavio da će izdati od 12 do 14 milijardi eura vrijedne obveznice, a portugalski mediji i analitičari predviđaju da će ta država, čiji je javni dug veći od 100 posto BDP-a, platiti kamatu i do 4,35 posto. Nije to dobra vijest za Hrvatsku jer će Portugal očito ponuditi bolje uvjete za zaradu i vrijednosnice u dovoljnoj količini da izvrše pritisak na povećanje cijene duga za Hrvatsku. Teško je predviđati cijenu koju će investitori izvan Hrvatske tražiti, ali zadržavanje negativnih izgleda na kreditni rejting u agenciji Moody’s neće biti od pomoći. Unatoč svim izazovima ne treba čekati s realizacijom godišnjeg plana izdavanja 25,4 milijardi vrijednih kuna obveznica jer bi se okolnosti na tržištima mogle promijeniti preko noći. Sve više analitičara najavljuje rast kamata na dug zemalja jugoistočne Europe pa se treba iskoristiti povoljan moment kada se i dalje mogu refinancirati obveze jeftinim novcem.

U 4 godine 70 mlrd. obveznica

Ministar financija neće imati mira ni nakon zatvaranja dvije velike tranše jer dospijevaju na naplatu krediti cestara pa tako tijekom godine Hrvatske ceste moraju vratiti 1,7 milijardi kuna, a Hrvatske autoceste čak milijardu eura kredita za gradnju autocesta i tekuće troškove. Uz to, država ima i gotovo devet milijardi kuna kredita bankama, institucijama poput investicijskih međunarodnih banaka te još 1,4 milijardu kuna dugova vezanih za naplatu jamstava. I kada se sve to poplaća, na kraju godine dospijeva još jedna obveznica od 4 milijarde kuna koje će se isplatiti domaćim bankama i mirovinskim fondovima. Ovako intenzivna godina u kojoj će se država morati zaduživati svaki kvartal posljedica je lošeg planiranja u bivšim Vladama i politike lakog zaduživanja, što dokazuju i podaci po kojima nema nijedne “lake” godine za otplatu dugova do 2026. Uključujući i ovu godinu, ukupno samo za obveznice do kraja mandata, odnosno do kraja 2020. država mora otplatiti 70 milijardi kuna pri čemu se u taj iznos ne uračunavaju niti krediti države niti krediti svih tvrtki iz državnog sektora za koje država garantira.