Ne bude li po njihovu, Slovenci neće prihvatiti odluku Arbitražnog suda
U sporu s Hrvatskom zbog granice Slovenija pojačava diplomatske aktivnosti očekujući odluku Arbitražnog suda, izjave Karla Erjavca opet diskutabilne
Obje strane najavile su da neće prihvatiti odluku Arbitražnog suda, no u slučaju Hrvatske ta je odluka pravno čista
Tko je, Zagreb ili Ljubljana, rekao da neće prihvatiti odluku Arbitražnog suda u slučaju razgraničenja Hrvatske i Slovenije? Obje strane, ali s velikom razlikom. Kod Hrvatske je situacija s prihvaćanjem odnosno odbijanjem odluke Arbitražnog suda pravno i politički čista – Zagreb je jednoglasnom odlukom Sabora izašao iz arbitraže nakon skandaloznog otkrića da je službena Ljubljana preko svoje predstavnice Simone Drenik i slovenskog arbitra Jerneja Sekolca utjecala na ostale suce te planirala podmetati dokaze – što je sad potvrdio i Sud – i ona više nema pravnog učinka. No što je sa Slovenijom koja čvrsto stoji uz arbitražu i ovih dana pojačava pritisak i na Hrvatsku i na države EU kako bi natjerala Hrvatsku da prizna odluku – ako je bude – Arbitražnog suda?
Pregled transkripata
Slovenija je u svom parlamentu još 4. veljače 2013. donijela zaključak da će “Republika Slovenija svaku odluku Arbitražnog suda, koji neće uspostaviti kontakt teritorijalnih voda Republike Slovenije s otvorenim morem, u skladu s arbitražnim sporazumom, koji osigurava ostvarivanje vitalnih interesa Slovenije, smatrati rješenjem ultra vires (suprotnom mandatu Arbitražnog suda). Pojednostavljeno – ne bude li po njihovu, odluku neće prihvatiti. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec isto je ponovio početkom 2015., kazavši da je istu poruku prenio i arbitražnom tribunalu. No pregledom transkripata izjava sa suda, tu izjavu nije moguće pronaći, što otvara pitanje je li Erjavec takvo što izrekao u neformalnim kontaktima kao pritisak na sud. Iako su početna objašnjenja te sporne odluke, koja prije svega krši arbitražni sporazum i duh u kojem je sastavljen, a o kojoj je bio obaviješten i Sud, išla u smjeru toga da ju je tadašnji premijer Janez Janša nazvao neobvezujućom za tamošnju vladu te pojasnio da je odluka “samo odgovor Hrvatskoj”, a kasnije je premijer Miro Cerar, a potom i sam Erjavec, govorio kako će “prihvatiti bilo kakvu odluku Arbitražnog suda”, može li samo tako odbaciti zaključak najvišeg zakonodavnog tijela u državi, koje – u odnosu na Hrvatsku – ima i puno veće ovlasti. Za usporedbu, sam arbitražni proces u Haagu počeo je predajom memoranduma i poslije protumemoranduma. U obje su ga države sastavljali stručnjaci zaduženi za arbitražu, no za razliku od Hrvatske, u Sloveniji je prije negoli je poslan u Haag, morao proći parlamentarne odbore i parlamentrarnu proceduru. Slovenski političari i parlamentarci s kojima smo jučer kontaktirali zbog pojašnjenja pravnih učinaka zaključka o uvjetnom priznavanju odluke Suda, do završetka izdanja nisu odgovorili na pitanja.
Pojačane aktivnosti
Očito i očekivano jest da Slovenija pojačava diplomatske aktivnosti očekujući odluke Arbitražnog suda, no sadržaj nekih izjava, prvenstveno onih ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, ponovno su diskutabilni. Upravo su Erjavčeve izjave po raznim medijskim kućama u Sloveniji u početku i izazvale sumnju da se nešto sumnjivo događa s arbitražom. Erjavec je uvijek imao suvišak informacija o tijeku postupka. Sadašnje inzistiranje na tome da Hrvatska mora prihvatiti odluku suda moglo bi se interpretirati kao da ministar već sada zna kakva je ona i da će – očito – ići u korist Slovenije. Najnovija epizoda s Erjavcem, kad je natuknuo da će strani turisti, Nijemci i Austrijanci, pri dolasku u Hrvatsku imati problema na granici, nakon čega je optužio hrvatske medije za senzacionalizam, nije dobro odjeknula ni u Bruxellesu. Erjavec tom izjavom, kažu strani diplomati, derogira princip slobode kretanja ljudi i roba, temeljnih sloboda EU. Pogotovo je zanimljivo vidjeti kakav će službeni stav zauzeti Bruxelles budući da je u Europskoj komisiji promet pod ingerencijom slovenske povjerenice Violete Bulc.
U Sloveniji je memorandum prije no što je poslan Haagu morao proći parlament Je li Karl Erjavec poruku o neprihvaćanju odluke izrekao neformalno kao pritisak na Sud?