Online mediji smiju mirne duše zabraniti blokatore oglasa
Postavite li smetnju reklami, možete ostati i bez sadržaja
Europska komisija stala je na stranu online izdavača koji sad mogu znati tko koristi ili ne koristi smetnje oglasima. Takvima prijete i kazne Online izdavači izvojevali su važnu pobjedu protiv svih onih koji koriste blokatore oglasa ne bi li čitali sadržaj na webu. Ukratko, EU je presudio da online mediji smiju zapravo, i to legalno, zabraniti softvere za blokadu oglasa. Europska komisija nedavno je, naime, donijela niz prijedloga kojim želi popraviti privatnost korisnika, a zbrka je nastala upravo oko pitanja što s onima koji koriste blokatore oglasa, odnosno smije li online izdavač znati tko koristi, a tko ne blokatore oglasa.
I to ‘besplatno’ netko stvara
U ovom slučaju EU je stao na stranu online izdavača, s objašnjenjem da besplatan sadržaj netko stvara i da su prihodi od oglasa način za plaćanje svih koji sadržaj stvaraju, ne bi li korisnicima omogućili taj “besplatan” sadržaj. Europska unija će stoga sada popraviti pravila o privatnosti tako da bude jasno da online mediji smiju znati tko koristi blokatore oglasa te sukladno tome ih i kazniti, odnosno onemogućiti im korištenje sadržaja ako to želi. Njemački Bild.de, primjerice, onima koji koriste blokatore oglasa automatski šalje poruku: “Uz softver za blokadu oglasa sadržaj BILD.de bit će vam nedostupan.” A i sve je više online medija koji to čine. Prema analizi PageFaira i Priori Data, tvrtke iz Berlina, blokiranje oglasa je “vruća” tema na svim kontinentima s obzirom na digitalnu medijsku industriju, posebice što se sve više korisnika sada seli na mobilne platforme. U izvješću se tvrdi da globalno 300 milijuna ljudi koristi oblik blokiranja oglasa na mobitelima, dok je 200 milijuna to činilo na desktop računalima i laptopima u 2015. Usto, programi za blokiranje dvostruko su popularniji u Europi nego u Americi. Trošak za izdavače, izračunali su, iznosi 22 milijarde dolara, dok neki procjenjuju da će do 2020. narasti na 27 milijardi. Dok industrija traži poslovne modele i nije izašla iz krize, budući print nije prihodovan kao nekoć, gubici ovih razmjera, nedopustivi su, piše Forbes. – Podaci kažu i da na američkom tržištu čak četvrtina ljudi od onih koji surfaju internetom koristi ad blockere, što kod njih znači čak 70 milijuna ljudi. Niti u Hrvatskoj situacija danas nije puno bolja jer, primjerice, na predavanju u dvorani punoj studenata gotovo svi dignu ruku kada ih pitate tko od njih koristi ad blockere – kazuje nam Dario Markas, glavni urednik Vecernji.hr te dodaje: –Ako se radi o studentima novinarstva, tada ih zamolim da više ne koriste ad blockere ako i oni žele jednom raditi u digitalnim medijima. Da, imati pristup internetu danas je ljudsko pravo, i to je u redu, pojašnjava Markas, no sadržaj koji na njemu konzumiramo nije nastao samo tako, bez ulaganja i bez resursa, dapače, potrošio se značajan iznos da bi korisnici mogli svakodnevno pročitati 200 članaka na omiljenom portalu.
Pobjegli, a nisu platili piće
– Istovremeno i mi izdavači i marketinške agencije moramo biti i svjesni svoje odgovornosti u pitanju korištenja ad blockera jer zbilja na ekranu zna biti previše oglasa i znaju biti zbilja invazivni, pa se mora stati na kraj ovoj spirali po kojoj s jedne strane bujaju oglasi, a s druge uporaba ad blockera. Ako se ovako nastavi, izgubit će svi. Volim reći da je onaj tko koristi ad blockere kao netko tko je nakon što je popio piće pobjegao iz kafića, a nije ništa platio – zaključuje Markas.