Omejec, Barić ili Barbić argumenti su protiv svih dobnih ograničenja za suce
smo Paliću iznijeli dvojbu bi li se zabrana reizbora primjenjivala i na aktualni saziv Ustavnog suda, uzvratio je: – To je krivo, moralo bi to vrijediti i za njih jer bi se u protivnom i oni mogli ponovno kandidirati – rekao je Palić. I na stranicama njemačkog Saveznog ustavnog suda, koji slovi kao svjetski uzor, piše kako radi osiguranja neovisnosti nema mogućnosti reizbora sudaca. Podolnjakova ideja je da se pooštravanjem kriterija koje kandidati moraju ispunjavati, ukidanje samokandidature, odnosno propisivanjem da kandidate mogu istaknuti jedino Vrhovni sud, pravni fakulteti, Hrvatska odvjetnička komora i klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru, ojača kvaliteta rada Ustavnog suda. Ustavnopravni eksperti odmah su na tu temu rekli kako bi bilo nužno uvesti gornju dobnu granicu za obnašanje dužnosti. Našli smo je propisanu u više zemalja. Možda ih ima još, ali se to nije navodilo u sažetim prikazima na službenim stranicama ustavnih sudova ili taj podatak nismo pronašli u relevantnim propisima dostupnim na engleskom ili francuskom jeziku. Osam zemalja ima propisanu gornju dobnu granicu od 65 do 70 godina za prestanak dužnosti, s tim da je 70 godina najviša dob u kojoj netko može biti imenovan ustavnim sucem u Moldaviji.
Italija traži 20 godina staža
Umjesto donje dobne granice neke zemlje traže određeni broj godina pravnog iskustva što se s obzirom na vrijeme potrebno za stjecanje traženog stupnja pravnog obrazovanja ne može postići do određene dobi, pa se i to zapravo svodi na ograničenje po godinama. Neke zemlje kombiniraju oba kriterija pa, recimo, Armenija traži da kandidat ima 35 godina i deset godina pravnog iskustva, Crna Gora, Srbija i Slovačka 40 godina i 15 godina iskustva... Najdulje iskustvo traže Rumunjska (18 godina) i Italija (20 godina). Podolnjak je predložio – uz to što bi se izbor ustavnih sudaca reducirao na suce najviših sudova, odvjetnike i pravne znanstvenike – samo za odvjetnike dodatni uvjet od 20 godina iskustva u odvjetništvu, ponukan nekritičkim davanjem podrške Hrvatske odvjetničke komore svakom svome članu. U Hrvatskoj je sada opći kriterij 15 godina pravnog iskustva, s tim da je samo za doktore pravnih znanosti, odnosno za Jasnu Omejec, kako se to uvijek ističe, to spušteno na 12 godina tako da je s 37 godina postala ustavna sutkinja i kao predsjednica Ustavnog suda, ispostavilo se, bitno unaprijedila i europeizirala njegov rad. Premda nikad nije dobro kad se zakon donosi samo za jednu osobu te unatoč kritikama, upravo je Omejec argument da donju dobnu granicu ne bi trebalo propisivati, osobito ne kad je riječ o znanstvenicima. Brojne zemlje ne propisuju pravni staž i dob. Prof. dr. sc. Sanja Barić samo zbog zakulisnih političkih igara nije u 40. godini imenovana ustavnom sutkinjom, a znanjem, sposobnostima i društvenim angažmanom to je i po mišljenju najvećih autoriteta za ustavno pravo zasluživala. Lani je dr. sc. Goran Selanec bio kandidat u 39. godini života s referencijama puno boljim od nekih s puno više životnog iskustva koji su imenovani sucima. Određivanjem donje dobne granice ne bi trebalo sužavati mogućnost kvalitetnog izbora. Hrvatska nema propisanu ni gornju granicu. Josip Leko je u 68. postao ustavni sudac i bit će do 76. godine. Do njega najstariji su sucima imenovani Ante Jelavić Mitrović i Milan Vuković u 66. godini te Mario Kos u 65. Američka sutkinja Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg ima 83 godine, a njezin kolega na sudu Antonin Scalia lani je umro u 79. godini. Paolo Grossi, predsjednik Ustavnog suda Italije, ima 84 godine i mandat mu traje do veljače 2018., a od 15 članova talijanskog Ustavnog suda još ih je