Zbog manjka zavarivača Đuro Đaković sad obučava Međimurce
Nakon ulaska u EU i otvaranja granica povećan je odljev zavarivača. U domaćim tvrtkama plaće su 7000 kuna, a u inozemstvu do 2000 eura
Nizozemska je manjak zavarivača u brodogradnji riješila time što je u roku pet dana promijenila kurikulum Božidar Ćorić, Đuro Đaković montaža Vidjeli smo da imamo jako puno teoretičara u Hrvatskoj, a kad treba pokazati što znaju, baš im ne ide
Kako bi se zaposlilo što više ljudi, Grad Prelog sufinancirat će prekvalifikaciju radnika i obuku za zavarivača koja stoji oko 10.000 kuna Metaloprerađivačke tvrtke diljem Hrvatske sve teže dolaze do kvalitetnih zavarivača jer je dio njih otišao u Njemačku, Austriju, Švedsku i druge države u kojima mogu računati na dvostruko, pa i trostruko veće plaće nego u Hrvatskoj. Božidar Ćorić iz tvrtke Đuro Đaković montaža – Centar za zavarivanje iz Slavonskog Broda, ističe da je odljev mladih zavarivača eskalirao nakon ulaska u EU i otvaranja granica.
Ne prate se potrebe tržišta
Tvrtka godinama obučava zavarivače, a kronični manjak radnika te struke doveo ju je i u Međimurje, gdje je jučer počela obuka prve manje skupine radnika. - Preko Hrvatske gospodarske komore pratimo potrebe za radnicima po regijama, pa tako i u Međimurskoj županiji. U suradnji s lokalnom samoupravom pokušavamo prekvalifikacijama i praktičkim obukama pokriti potrebe gospodarstva koje traži sve više mladih ljudi koji žele zavarivati. Ovdje u Prelogu povezali smo se s gradonačelnikom i tvrtkom Kečkeš u kojoj je jučer počela obuka, ne na teoretskoj, nego na posve praktičnoj bazi. Vidjeli smo, naime, da imamo jako puno teoretičara u Hrvatskoj, a onda kad treba pokazati što znaju, vidi se da im baš ne ide. Mislim da smo na do- brom putu i da spoj Međimurja i Slavonije može dati dobre rezultate – ističe Ćorić. Centar za zavarivanje od 2001. do danas osposobio je 1200 ljudi, a postotak zaposlenja nakon obuke je više od 96 posto. Hrvatski obrazovni sustav ne prati dovoljno potrebe tržišta. Nizozemska je nedostatak 6000 zavarivača u brodogradnji riješila time što je u roku od pet dana promijenjen kurikulum. – Nisu čekali dvije, tri ili više godina, koliko se mi s time igramo u Hrvatskoj. Spojili su potrebe gospodarstva i tržišta i na brzinu, bez puno filozofiranja, osposobili radnike. U Hrvatskoj to ide sporije, kod nas se na informatici uči kako staviti disketu u računalo, a tko danas ima računalo u koje ide disketa? – napominje Ćorić. Uvjeti za obuku su završe- na osnovna škola i zdravstvena sposobnost, traje od 150 do 200 sati, ovisno o spremnosti kandidata na učenje, a nakon završetka se dobiva certifikat zavarivača kao dokaz o osposobljenosti.
Prekvalifikacija od cvjećarke
Prosječna je cijena obuke oko 10.000 kuna po polazniku. Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek najavljuje da će sufinancirati obuku za radnike s prebivalištem na području grada. – Želimo pomoći u prekvalifikaciji za zavarivača jer je to traženo, a i dobro plaćeno zanimanje – kaže Kolarek, no još ne zna kojim će se postotkom sufinanciranja uključiti. Marko Štefičar, inicijator obuke u Međimurju, kaže da samo u toj županiji nedostaje oko 200 zavarivača. Plaće su u doma- ćim tvrtkama oko 7000 kuna, a u Njemačkoj od 1500 do 2000 eura, pa i više ako zavlada nestašica kvalitetnih radnika. U nekim su međimurskim tvrtkama počeli sami osposobljavati radnike, a Eko Međimurje iz Šenkovca se nedavno pohvalilo da na tom radnom mjestu imaju i pet žena. Valentini Vidović (29) iz Dunjkovca Hrvatski je zavod za zapošljavanje preporučio prekvalifikaciju, pa je ta cvjećarka po struci postala zavarivačica nakon što je deset godina bila nezaposlena. U HZZ-u je u ovom trenutku otvoreno pedesetak oglasa za više od 270 slobodnih radnih mjesta zavarivača. Tvrtka iz Ludbrega traži ih desetak za rad u Finskoj, a jedna zagrebačka tvrtka traži zavarivače za rad u – Južnoafričkoj Republici.