Zaštićene želve ubija i bura
U tijeku je akcija Život europskim kornjačama, petogodišnji zajednički projekt zaštite i očuvanja želvi na području Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte
Ovih dana kornjače stradavaju od bure i leda, ali opasnost su im i egzotične vrste koje neodgovorni ljudi puštaju u prirodu Zbog niskih temperatura, koje lede morske plićine te orkanskih bura u Dalmaciji je sve više nasukavanja morskih kornjača. Sudbinu ogromne glavate želve Melite koja se po ledenoj oluji nasukala u Karinskom moru kod Zadra i uginula u Centru za oporavak morskih kornjača u sklopu pulskog Aquariuma, srećom ne dijele sve kornjače koje građani pothlađene spašavaju iz mora.
Melita, Marko, Miro...
No sve ih je više. Na istom mjestu, nakon stogodišnje, 130 kilograma teške Melite, orkanska bura je prošloga tjedna izbacila i Marka pa Miru i Patriciju. Od dvije glavate želve koje su potom nađene i u Posedarju preživjela je samo Brankica, a u Centru su se jučer spremali i za prihvat nove, opet s područja Posedarja. Biologinja Karin Gobić iz Aquariuma kaže kako je u kratkom razdoblju u Centru zbrinuto pet glavatih želvi koje su stradale zbog niskih temperatura. Nekoliko njih, na žalost, nije preživjelo, a o četirima brinu otprije. Posljednji pronađeni su primjerci su mladi, veličine oklopa od 40-50 centimetara, i lijepo se oporavljaju, te će ih za nekoliko mjeseci, kad zatopli, vratiti u more. Ipak, ne može se ne primijetiti da je ovo prva godina kad ih u većem broju spašavaju zbog vremenskih (ne)prilika, a ne zbog djelovanja čovjeka. Draško Holcer, predsjednik i osnivač Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet te viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM), kaže kako je u EU nedavno započeo petogodišnji zajednički projekt zaštite i očuvanja želvi – Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte – pod nazivom LIFE EUROTURTLES, vrijedan 5,1 milijun eura, a koordinira ga HPM. – Morske kornjače (želve) jedna su od najugroženijih skupina životinja na Zemlji. Stoga se i u EU i Hrvatskoj nalaze se na popisu strogo zaštićenih i prioritetnih vrsta. Područje sjevernog Jadrana, posebice njegov istočni dio uz obale Istre i Kvarnera najvažnije je područje ishrane i odrastanja jadransko-mediteranske populacije glavatih želvi. U Jadranu te morske kornjače i zimuju. No u vrijeme parenja i razmnožavanja vraćaju se na tradicionalna gnjezdišta u istočnom Sredozemlju, u Grčku, Tursku ili Cipar te je za njihovo očuvanje ključna zajednička akcija – kaže Holcer. Ne postoji procjena njihove brojnosti u Sredozemlju, već se prati uspješnost gniježđenja.
Ljudi najljući neprijatelji
– Procjenom brojnosti u ljetnim mjesecima u Jadranu utvrdili smo kako ih je više desetaka tisuća. Najviše ih je u sjevernom Jadranu koji je dovoljno plitak da bi se želve u njemu mogle hraniti na dnu – objašnjava Holcer, ističući kako se, s obzirom na brojne prijetnje kojima su izložene, velike odrasle jedinke rijetko susreću. Na upit jesu li im i danas najveći neprijatelji ribari, Holcer odgovara kako mnogi od njih čuvaju oklope najvećih ulovljenih kornjača kao suvenire, no znaju kako su one danas najstrože zaštićene. – Suradnja s ribarima danas je od ključne važnosti za njihov opstanak, pa je to i jedna od glavnih aktivnosti u našem projektu – objašnjava. Inicijativom American Tortoise Rescue (ATM), neprofitne organizacije osnovane 1990., u svijetu se 23. svibnja obilježava kao Međunarodni dan kornjača, doznajemo u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Ističu kako je itekako važna edukacija o poštivanju ovih bića koja su se pojavila na Zemlji prije 200 milijuna godina, a najveći neprijatelji su im ljudi.
Morske kornjače i zimuju u Jadranu, a na paranje odlaze u istočno Sredozemlje