Pijani vozač platit će samo 6000 kn za tešku nesreću? Ustavni sud uvažio tužbu i ukinuo prijašnje presude
Vladimir Ž. imao je 2,14 promila alkohola kada je u Samoboru sletio s ceste. Suputniku su puknuli kralježak i ključna kost Pijani vozač koji je u Samoboru izazvao tešku nesreću mogao bi se izvući samo s prekršajnom kaznom od 6000 kuna. Ustavni sud, pet godina nakon pravomoćnog okončanja kaznenog postupka u kojem je Vladimir Ž. uvjetno osuđen na godinu zatvora, uz rok kušnje od tri godine, ukinuo je presude Županijskog suda u Velikoj Gorici i Općinskog suda u Samoboru te odredio ponovno suđenje.
Dva puta sude za isto
Za sve je krivo pravilo na koje je Europski sud za ljudska prava, što se Hrvatske tiče, prvi put upozorio u slučaju Maresti, a prema kojem nitko ne može dvaput biti suđen za istu stvar u prekršajnom i kaznenom postupku. Sud u Samoboru još 2010. prvo je oslobodio Vladimira Ž. obrazlažući da je za isto djelo već osuđen – prekršajno, kaznom od 6000 kuna, no Županijski sud je tu presudu ukinuo. U novom postupku pravomoćno je uvjetno osuđen na godinu zatvora uz trogodišnji rok kušnje. Osuđen je jer je 14. listopada 2009. u 19.10 sati u Samoboru, vozeći s 2,14 promila alkohola u krvi, u oštrom zavoju na izlazu iz Vratnika sletio niz nizbrdicu, prevrnuo se preko krova i zaustavio na desnom boku. Putnik u vozilu zadobio je prijelom kralješka i ključne kosti. Redovni sudovi zaključili su da izreka prekršajne presude nije sadržavala uzročno-posljedičnu vezu između načina vožnje i kršenja tzv. blanketnih normi i posljedice, odnosno da prekršajni sudovi nisu nadležni za postupanje u slučaju teških ozljeda ili smrti te da je za prekršaj predviđena novčana kazna, a za kazneno djelo u prometu od šest mjeseci do pet godina zatvora. U prekršajnoj osudi navodile su se sve okolnosti nesreće kao i u kaznenom predmetu, kršenje istih dviju odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa i da je putnik teže ozlijeđen. Ustavni sud obrazlaže da je pri pokušaju da se utvrdi je li riječ o istoj kaznenoj stvari mjero- davno više kriterija koje je ESLJP utvrdio u presudi Engel i drugoj protiv Nizozemske.
Uskraćeno pravo
Ključna su tri pitanja: je li prva kazna po svojoj naravi bila kaznenopravna, je li djelo zbog kojeg se okrivljenik kazneno goni isto i je li postojao dvostruki postupak. U konkretnom slučaju kazneni sudovi bili su dužni kroz “mjerila Engel” istražiti je li riječ o udvostručenju prekršajnog i kaznenog postupka, ali ta mjerila nisu primijenili tako da su Vladimiru Ž. uskratili pravo na pravično suđenje, odlučilo je šesteročlano vijeće pod predsjedanjem suca Antuna Palarića.