Loši odnosi SAD – Kina: Peking ne isključuje vojni sukob
U samo nekoliko dana Trump je težište vanjske politike s Moskve usmjerio na Peking
Američkoj administraciji cilj je obuzdati kineski izvoz u SAD, a koje će kolateralne žrtve i savezništva pasti tek će se vidjeti Samo nekoliko dana u Bijeloj kući trebalo je Donaldu Trumpu da iz temelja promijeni geopolitičku sliku svijeta i žarišta sukoba prebaci s jednog dijela svijeta na drugi. Protekli tjedan američka administracija nije se obazirala previše na Rusiju niti je prozivala Putina zbog bilo kakvih razloga, ali je žestoko zaoštrila odnose s jednom drugom velesilom, Kinom. Odnosi između Washingtona i Pekinga doslovce su uzavreli, a ono što se događalo u proteklih tjedan dana može se nazvati samo uvodom u sukob dvojice Titana koji se, po svemu sudeći, razbuktava. Još prije nego što je preuzeo ured, Trump je najavio da SAD odustaje od politike jedne Kine, što znači da će, prije ili poslije, vrlo vjerojatno priznati Tajvan kao nezavisnu državu. Što je Kinezima izuzetno težak udarac. Potom je, drugi dan boravka u Bijeloj kući, najavio da SAD namjerava pojačati vojnu prisutnost u Južnokineskom moru te da Kina nema osnove za spor oko otočja Senkaku koji vodi s Japanom. Prije toga potpisao je uredbu kojom SAD izlazi iz TPP-a, odnosno Transpacifičkog sporazuma o trgovini. Cijeli niz udaraca do sada relativno ustaljenom stanju u odnosima s Kinom izazvao je priličnu nervozu u Pekingu. Ne samo da je kineska administracija prilično oštro odgovorila Trumpu vezano uz politiku jedne Kine već je i prije nekoliko dana, posredno, najavila da neće prezati ni od kakvih mjera u slučaju daljnjeg zaoštravanja odnosa koji bi eventualno mogli čak i prijeći iz verbalnih u stvar- ne okršaje. Kineski dnevnik na engleskom jeziku Global Times već je objavio nekoliko tekstova u kojima navodi da su ograničeni vojni sukobi, pogotovo mornarički, na području Južnokineskog mora opcija koju nikako ne treba smetnuti s uma. Znajući da je Global Times neslužbeni glasnik kineskog vodstva, tu prijetnju treba uzeti gotovo s istom dozom ozbiljnosti kao da ju je izrekao predsjednik Xi Jinping.
Trgovinski rat na vidiku
Istini za volju, imajući na umu izolacionizam u koji SAD ubrzano upada, treba znati da Donaldu Trumpu neovisnost Tajvana ili dominacija nad ekonomski nevažnim otočjem između Japana i Kine nije uopće bitna. Ono što mu je bitno u odnosima s Kinom je pokušaj zaustavljanja utjecaja kineskog izvoza u SAD i trgovinski odnosi. A na koji će način to postići, nije mu ni najmanje važno. Strateški saveznici SAD-a u tom dijelu svijeta, koji se na Washington oslanjaju već desetljećima,
poput Južne Koreje, Japana, ali i Vijetnama, također su na svojevrsnoj vjetrometini. Ali prilično im je jasno da stvari više nisu i neće biti kao prije. Bar ne u sljedeće četiri godine. Južna Koreja već uvelike razmatra opciju plaćanja američkih postrojba na svome tlu samo da ih zadrži uz 38. paralelu, Japan također nervozno pogledava prema sjeveru Korejskog poluotoka kalkulirajući na koliku privrženost SAD-a može računati. Vijetnam je čak povukao i neke konkretne poteze. Vijetnamsko vodstvo već je otišlo u Peking kako bi s Kinom ponovo uspostavilo bolje veze jer mu je prilično jasno da na zaštitu od Kine, ali ni na povećani izvoz svojih roba u SAD, više ne treba računati. Koliko god paradoksalno zvučalo, ali Kini u jednu ruku odgovara takvo zaoštravanje odnosa i povlačenje SAD-a iz TPP-a. Naime, za Kinu je to prilika da ojača gospodarski i politički utjecaj u regiji, pa čak i u cijelom svijetu. S gospodarstvom koje usporava, Kini su neophodna nova tržišta i bolji odnosi na globalnoj sceni, svojevrsno liderstvo koje je predsjednik Xi najavio prije nekoliko dana u Davosu, pa im povlačenje SAD-a sa svjetske scene odgovara. I to istodobno dok dugogodišnji američki partneri ispituju koje su im druge trgovinske i diplomatske opcije na raspolaganju ako SAD izgubi status pouzdanog partnera. S druge strane, ne odgovara im trgovinski rat koji Trump očito priprema. Jer tijekom prvog tjedna u Bijeloj kući sasvim je jasno pokazao da njegove prijetnje nisu isprazne i da vrlo ozbiljno planira učiniti ono za što su gotovo svi mislili da je samo predizborna retorika. – To pokazuje da Trump zaista radi. S prošlim predsjednicima Peking nije toliko uzimao stvari ozbiljno – kaže kineski analitičar Deng Yuwen. Prema njegovim procjenama, Trumpov je cilj ili pokretanje trgovinskog rata ili iznuđivanje dovoljnog broja ustupaka od Kine kako bi se trgovina izbalansirala i zaštitila američka radna mjesta i kompanije. No ni Peking ne sjedi prekriženih ruku te je već počeo razrađivati taktiku u slučaju gospodarskog okršaja. – Signali koje dobivamo prilično su jasni, u slučaju trgovinskog rata Kina će smanjiti uvoz američkih letjelica koje su naručene kod Boeinga, kao i uvoz poljoprivrednih proizvoda. Možemo se okrenuti Europi, Australiji i Kanadi za te proizvode. A znamo da između 20 i 30 američkih država ima svoje velike poljoprivredne lobije, dok će Boeing pritisnuti administraciju kroz Kongres – kaže Wu Xinbo, direktor Američkih studija pri sveučilištu Fudan u Šangaju.
Provokativan i dezorijentiran
Kina i SAD već su tijekom nedavne prošlosti bili u raznim fazama napetih odnosa. Jedna od njih svakako je bila u prvim mjesecima mandata Georgea W. Busha kada se 2001. kineski lovac sudario s američkim izvidničkim zrakoplovom, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela na otok Hainan, a sva 24 člana posade su uhićena. Pušteni su na slobodu nakon 11 dana, ali to je zaledilo odnose Pekinga i Washingtona na nekoliko godina. Ipak, situacija je danas znatno drukčija nego prije dva desetljeća. Kina je danas, gospodarski i vojno, znatno jača, a kinesko političko vodstvo danas ima znatno više samopouzdanja u vanjskoj politici. Uvjereni su da je vrijeme Kine napokon došlo. S druge strane, američka politika prema Kini je žestoka, provokativna, ali i prilično dezorijentirana te malotko sa sigurnošću može reći koji su Trumpovi stvarni ciljevi u tom dijelu svijeta i što je za njihovo ostvarenje spreman učiniti i žrtvovati. U svakom slučaju, preko noći odbacio je mjesece i mjesece delikatnih trgovinskih i političkih pregovora koji su vođeni oko TPP-a, čime je izgubio znatnu polugu moći, ali i dobar dio kredibiliteta od Hanoja do Tokija jer mjerilo utjecaja nisu samo jedan ili dva nosača zrakoplova koji se nalaze u okolnim morima, već prvenstveno razina trgovinske razmjene koja se među partnerima odvija.
Saveznici SAD-a u regiji prilično nervozno ocjenjuju situaciju i važu daljnje korake Peking namjerava iskoristiti američke poteze i postaviti se kao ekonomski lider svijeta