Rata kredita od 400 eura u mjesec dana pala za 52 kune
Nakon velike ponude eura na deviznom tržištu, kuna počela naglo jačati čak i u zimskim mjesecima. Posljednji smo put ovakav tečaj imali u srpnju 2013. godine
Pribavljanje kuna za kupnju državnog duga jedan je od razloga za promjene u tečaju, no nije i jedini. Na tržište stigli stranci Tko je ovih dana mijenjao eure, dobio je za njih približno 1,5 posto manje kuna nego što bi dobio na samom početku godine. Velika ponuda deviza srušila je na deviznom tržištu tečaj eura prema kuni na 7,42, što je zbog velike ponude turističkih eura primjerenije cijeni koja se ostvaruje tijekom ljetnih mjeseci. Analitičari RBA uočavaju da je krajem prošlog tjedna kuna dostigla najveću vrijednost od srpnja 2013. iako bi, po povijesnim kretanjima, bilo logičnije da je tečaj bio bliži brojci 7,60, a ne 7,40.
Teško do zarade
Današnji je srednji tečaj eura 7,43 kune. Građanima koji vraćaju kredite uz eursku klauzulu jučer je, na primjer, rata kredita od 400 eura bila 52 kune niža nego što je bila na početku godine. Bude li ponuda eura i dalje visoka, tečaj bi se tim tempom mogao vratiti na 7,20, koliko je posljednji put bio u ljeto 2010. godine, što bi opet podgrijavalo priče o uništavanju izvoza i svim problemima koji dolaze s jakom kunom. Teško je dobiti precizno objašnjenje što se ovih dana zapravo događa na deviznom tržištu. Prema nekim informacijama iz poslovnih krugova, na tržištu su se pojavila nova imena i kuće koje dosad nisu kupovale hrvatsku valutu. Kupuju li s namjerom da novac ulože u Hrvatsku, prodaju ga svojim turistima ili očekuju neki treći oblik zarade, tek treba vidjeti. Pojačana ponuda deviza veže se i uz prošlotjedno zaduženje države jer su pojedini investitori prodavali deviznu imovinu kako bi osigurali dovoljno kuna za novo izdanje državne obveznice. Koliko je i onima koji imaju viškove kapitala teško naći ‘robu’ na kojoj će zaraditi, vidi se i po tome da što su financijaši mijenjali euro ispod dotadašnje cijene (i na tome izgubili barem jedan posto, ako ne i više) da bi osigurali kune kojima će kupiti kunski dug hrvatske države po nikad zabilježenoj cijeni kod nas – 2,87 na pet, odnosno 3 posto na 11 godina. Do prije nekoliko godina ta se kamata u Hrvatskoj mogla samo sanjati, no stvari su se toliko promijenile da se ni profesionalci ne usude prognozirati kamo će nas odvesti globalni tijekovi. Kapitala u sva- kom slučaju ne manjka, bilo da se radi o eurima ili kunama. Domaće su banke do prošlog tjedna imale na računima 16-17 milijardi kuna viška, koji se neće bitno smanjiti ni nakon što su milijarde kuna uložile u državni dug. Kako ni građani ni tvrtke ne uzimaju kredite, tri posto godišnjeg prinosa koji će dobiti od državne obveznice i dalje jamče određenu zaradu ima li se na umu da su kamatne stope na depozite također na povijesnom minimumu. Višak deviza na hrvatskom tržištu nije rezultat pojačanog inozemnog zaduživanja kao što je to bilo prije desetak i više godina nego se, smatraju u središnjoj banci, radi o zdravom priljevu koji je rezultat pojačanih prihoda od turizma, izvoza i općenito pozitivne platne bilance u odnosima s inozemstvom. S te strane HNB ne vidi razloga za dodatne intervencije na deviznom tržištu, kojega brane uz pomoć 12,2 milijarde neto deviznih pričuva.
Iznenadio ih intenzitet
– S ekonomskog gledišta bilo je očekivano određeno jačanje kune u odnosu na vrijednosti koje su bile prisutne 2016. godine. Intenzitet tog jačanja sve nas je iznenadio – komentira Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA. Iz HNB-a tek poruka da pažljivo prate sve što se zbiva na novčanom tržištu te da ne očekuju da će u nastavku godine tečaj bitnije odstupati od vrijednosti koje su bile prošle godine. Očekuje se da će novčani tijekovi s inozemstvom ostati u suficitu još nekoliko godina.
Likvidnost visoka i nakon kupnje državnih papira, novca ima jer ne idu krediti Euri koji stižu u zemlju dolaze iz izvoza i turizma, a ne više od zaduživanja kao prije