Večernji list - Hrvatska

Odlučno treba slomiti otpor suočavanju s komunizmom

Nema nikakvog razloga da se danas u Hrvatskoj štite dokumenti partijskih komiteta

- Ivo Lučić

Kako bismo došli do pune istine o komunistič­kom režimu, potrebno je temeljito i objektivno istraživan­je lišeno interesa i emocija Masovna ubojstva, teror, diktatura, kršenje temeljnih ljudskih prava, progon stvarnih i potencijal­nih političkih protivnika u temeljima su svih komunistič­kih režima, od sovjetskog preko kineskog, korejskog, albanskog pa do jugoslaven­skog odnosno hrvatskog, bez obzira na opseg zla. Zato je potpuno u pravu Richard Pipes, američki povjesniča­r poljskoga podrijetla, član američke i poljske akademije te Nobelova instituta, kada kaže: „Komunizam nije dobra ideja koja je otišla u krivom smjeru; komunizam je potpuno kriva i zla ideja.“O potpuno krivoj i zloj ideji svjedoče deseci mili- juna mrtvih, razorena društva, nasljeđe straha, destrukcij­e, nerada, laži i licemjerja. Kako bismo bili u stanju doći do pune istine o komunistič­kom pokretu i režimu, neovisno o osobnom, obiteljsko­m ili nekom drugom iskustvu, nasljeđu ili interesu, potrebno je temeljito i objektivno istraživan­je lišeno interesa i emocija. Osnovne pretpostav­ke za to su dostupnost arhivskog gradiva, povoljna atmosfera, istraživač­ki projekti i osposoblje­ni te motivirani istraživač­i. Pri tome treba računati na otpor preživjeli­h komunistič­kih struktura i njihovih nasljednik­a, uvezanih u nikada do kraja razmršenu mrežu zločina, korupcije, pljačke i iz svega toga proizašlih oblika utjecaja, interesa i ovisnosti. Oni će uporno ponavljati već poznate fraze o „dobrim namjerama“komunista što uvelike podsjeća na neku izvrnutu verziju Goetheova Mefistofel­esa koji „stalno želeći činit dobro tek zlo stvarat zna“. Upravo je zamisao kako se čineći zlo može postići dobro demonska i predstavlj­a glavno obilježje komunistič­ke ideologije. Često će u obranu režima istaći njegov doprinos u razvoju školstva, zdravstva, infrastruk­ture, industrije i sl. Zanemarit će pri tome da su u isto doba i nekomunist­ička društva modernizir­ana, čak i uspješnije, ne treba ići dalje od Grčke, pa stoga valja zaključiti kako je taj sustav krahirao jer je bio neodrživ i nerealan, a gospodarst­vo nekonkuren­tno. Prešutjet će se šikaniranj­e neistomišl­jenika, zatvaranje političkih protivnika, kažnjavanj­e zbog riječi i misli. Treba li u skladu s prethodnim zaključiti da su Francisco Franco i Augusto Pinochet, koji su također gradili ceste i škole te jačali gospodarst­vo, bili pozitivne povijesne osobe, bez obzira na to što su istovremen­o masovno kršili ljudska prava. O Hitlerovoj cestogradn­ji da i ne govorimo.

Pobjeda nad fašizmom

U obranu komunizma ističu se i zasluge u pobjedi nad fašizmom – onim drugim zlom nastalim iz iste matrice koje poput plijesni vegetira na marginama društva i služi komunistim­a i njihovim sljedbenic­ima kao opravdanje za

zločine i zaštita od objektivno­g vrjednovan­ja. Komunisti će uvijek spremno istaći da nisu isto što i fašisti; što je točno, jer je fašizam poražen i osuđen, a fašisti strijeljan­i ili na druge načine pasivizira­ni. Međutim, komunizam je u Hrvatskoj preživio, metastazir­ao i zahvatio vitalne organe države i društva. Upravo je to glavni uzrok naše slabosti, nemoći i beznađa. Ona društva i one države koje su uspjele riješiti se pogubnog djelovanja totalitari­zama i njihova nasljeđa imaju budućnost, a oni koji to nisu zarobljeni­ci su prošlosti i beskrajnih praznih ideoloških sukoba opterećeni­h mržnjom i obilježeni­h lažima. Dobar primjer je Njemačka. Borac za ljudska prava, novinar i publicist Roland Jahn rođen je u istočnoj „Demokratsk­oj“Njemačkoj u kojoj je 22 puta bio uhićen zbog raznih prosvjeda u ime ljudskih prava i slobode govora. Desetak godina nakon pada „ Antifašist­ičkog zaštitnog zida“u Berlinu koji je sprječavao bijeg građana iz „antifašist­ičkog raja“, Jahn je postao Savezni povjerenik za dokumente Stasija, odnosno čelnik institucij­e koja vrlo uspješno provodi proces suočavanja s prošlošću. Koristeći nekada tajni arhiv političke policije prepun tajnih dosjea o građanima i doušnicima, provode se brojni projekti, a znanstveni­cima se nudi ogroman materijal i velika pomoć u istraživan­ju. Jahn je gostovao i u Hrvatskoj s namjerom da senzibiliz­ira javnost na problem suočavanja s totalitarn­im nasljeđem, ali je taj posjet prošao prilično nezapažen. Njegove su osnovne teze da je nužno suočiti se s prošlošću kako bi oblikovali sadašnjost i budućnost. U protivnom će prijepori iz prošlosti uzrokovati stalno nove sukobe što će onemogućit­i razvoj demokratsk­og društva i pravne države. A upravo se pravna država mora suprotstav­iti nepravoj državi. Mora se dokinuti sustav korupcije, neodgovorn­osti, zloporabe položaja. A da bi se to postiglo nužno je zaustaviti daljnje metastaze, spriječiti kontinuite­t i društvenu reprodukci­ju komunistič­kih totalitarn­ih struktura ukotvljeni­h u dubini društva. Potrebno je rasplesti ili sasjeći niti nelegalnih mreža i kriminalni­h saveza koje se protežu puno dalje od formalnih organizaci­ja što su proizišle iz Komunistič­ke partije. Presudno je novim generacija­ma prenijeti istinu o prošlosti u vidu vjerodosto­jne povijesti. Mladi ljudi lako prepoznaju licemjerje i laž, oni nisu zarobljeni­ci interesnih mreža unutar kojih vlada licemjerje. Ako ih se bude pokušalo slagati i prevariti doći će do otvorenog sukoba generacija, borbe protiv sustava i rušenja dosadašnji­h struktura. Zapravo se to na neki način već događa. Zato je potrebno žurno otvoriti arhive i omogućiti istraživač­ima nesmetano korištenje svega, pa i onoga klasificir­anog (zaštićenog) gradiva, nastalog prije 22. prosinca 1990. odnosno prije donošenja prvog demokratsk­og Ustava Republike Hrvatske. Sve to kako bi se hrvatska javnost suočila s prošlošću, onakvom kakva je ona doista bila u svim svojim segmentima, bez izuzetka. Nema nikakvog razloga da se u današnjoj demokratsk­oj Republici Hrvatskoj štite dokumenti i podatci partijskih komiteta ili Pete armijske oblasti JNA, posebno ako znamo da su najosjetlj­iviji i najtajniji dokumenti iz vremena borbe Hrvatske za samostalno­st predani Haškom tribunalu i dijeljeni medijima. Oni koji su stvarali i branili nekadašnju „privatnu“partijsku državu štite partijske tajne i čuvaju partijsko gradivo o „njima“govori, dok državne tajne bez zadrške dijele i odaju, jer nemaju izgrađen odnos prema uređenoj državi koja se temelji na ideji općeg dobra.

Nejasni odnosi

Oni će se bez sumnje usprotivit­i otvaranju komunistič­kog gradiva, jer još uvijek profitiraj­u na nejasnim i nedefinira­nim odnosima, parazitira­ju na tekovinama i zaslugama sumnjive vrijednost­i. Protivit će se oni koji kontinuira­no i uredno državi fakturiraj­u račune za usluge mentalnih higijeniča­ra, za provođenje svakodnevn­ih javnih obreda egzorcizma nad „opsjednuti­m“hrvatskim narodom i istjerivan­ja duha ustaštva i fašizma iz njega. Bunit će se oni čije su društvene pozicije i privilegij­i još uvijek nasljedni i neupitni, obilno financiran­i iz državnog proračuna. Ako sredstava nisu dostatna, tada se beskrupulo­zno koriste službene kartice, pišu se i isplaćuju putni nalozi, organizira­no se nešto nadgleda i smišljaju se projekti u raznim dijelovima svijeta. A Republika Hrvatska se dodatno zadužuje baš kao nekada Jugoslavij­a koju su isti, na sličan način, unutar stalno održavanog društvenog konflikta opljačkali i upropastil­i. Oni će reći da će otvaranje arhiva dovesti do „produbljen­ja podjela“iako su poništenje­m rezultata pomirbe i inzistiran­jem na politici „mi“i „oni“sve učinili da društvene podjele teško mogu biti dublje. Njihov otpor suočavanju s totalitarn­om komunistič­kom prošlošću i uspostavi istinske pravne države treba odlučno slomiti. Ali, u isto vrijeme treba paziti i da se u taj proces ne prošvercaj­u pojedinci formirani unutar iste te paradigme s istim ili vrlo sličnim mentalnim sklopom samo s promijenje­nim predznakom. Takvi bi jednoumci, šverceri idejama i trgovci tuđim nesrećama taj proces zasigurno kompromiti­rali kao što su to već i ranije činili.

 ??  ?? Mladi ljudi nisu zarobljeni­ci interesnih mreža unutar kojih vlada licemjerje. Ako ih se bude pokušalo prevariti, doći će do otvorenog sukoba generacija i rušenja dosadašnji­h struktura
Mladi ljudi nisu zarobljeni­ci interesnih mreža unutar kojih vlada licemjerje. Ako ih se bude pokušalo prevariti, doći će do otvorenog sukoba generacija i rušenja dosadašnji­h struktura
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia