Rusija poručila RH da se smiri, trguje i otvori svoje gospodarstvo
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier najavljuje da se s Moskvom planira otvoriti i komunikacija o gospodarskim pitanjima Valentina Wiesner Mijić, Sandra Veljković ZAGREB Premda je iz razgovora koji je veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov vodio s novinarima kao glavna tema iskočio Agrokor, što ne čudi zbog njegova sistemskog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, zapravo to i nije bila prava poruka, nego samo sredstvo njezina plasiranja. Osnovna je ideja vrlo jednostavna: Rusija je poručila Hrvatskoj da spusti političku loptu i igru prebaci na gospodarsko polje, tamo gdje se ona zapravo uvijek i vodi.
Bez komentara o Agrokoru
Jer, dok hrvatsko vodstvo upućuje političke poruke kojima se dokazuje kao “predziđe” EU i NATO-a, europski gospodarstvenici s Rusijom sklapaju poslove pa se u srijedu, recimo, čelnik njemačkog Volkswagena Matthias Müller u Moskvi susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji mu je ponudio pomoć u razvoju poslovanja u Moskvi. – Hrvatska ima jasnu poziciju kao članica EU i NATO-saveza, no kanal komunikacije prema Rusiji, čija nazočnost na području jugoistočne Europe raste, otvoren je – reagirao je ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier najavljujući da se s Moskvom planira otvoriti i komunikacija o gospodarskim pitanjima. Nije želio komentirati Azimovljeve izjave o Agrokoru, no referirao se na njegov komentar da s MVEP-om ima “izvrsne odnose”. Potvrdio je da se radi na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, no da je preuranjeno o tome govoriti. Nakon prošlomjesečnih općepolitičkih, planiraju multilateralne i gospodarske konzultacije. – Ideja je da se Međuvladina komisija za trgovinsko-gospodarsku suradnju opet sastane – kaže Stier. Posljednji sastanak komisije održao se u Zagrebu rujnu 2010. No, kako doznajemo, Hrvatska prvo mora imenovati supredsjedavajućeg, potom se trebaju sa- stati radne skupine i pripremiti odluke, a tek onda može uslijediti sastanak Komisije.
Sberbankova kamata najniža
Kad je posrijedi Agrokor, je li strah da će “prijeći u ruske ruke” uopće opravdan? Formalno, zbog oko milijardu eura izloženosti Sberbanku, što je oko trećine ukupne zaduženosti koncerna, nije nerealan. No, iako ima koncesije na vodu i tlo, Agrokor je primarno trgovac i proizvođač i Rusiji ponajprije zanimljiv kao partner za robnu razmjenu koja je, kako je Azimov i naglasio, zbog sankcija pala 50 posto. A ako diplomat s više od 40 godina veleposlaničkog iskustva poruči da njegova zemlja ne pretendira ni na jedan dio Agrokora, izjava mu zasigurno nije slučajna, rekao je to jamačno s predumišljajem. Samom Agrokoru, u trenutku kad se 2014. zaduživao u Sberbanku, novac nije imao nikakvu “boju” i zanimala ga je samo cijena. Prethodno se financirao obveznicom na koju je plaćao kamatu od gotovo 10 posto, a posudbu uz 5,5 posto, koliko mu je ponudila ruska banka, u tom trenutku nije nudio nitko drugi u Europi ili “preko bare”. Hrvatska podružnica Sberbanka, ali nijedna druga banka u Hrvatskoj, bez pomoći svojih “mama” nisu ni mogle biti u konkurenciji zbog svoje veličine jer postoje jasna pravila supervizije o mogućoj izloženosti jednoj tvrtki u odnosu na kapital banke.