Skandal Poticaji za poljoprivredu pogrebnoj tvrtki i servisu za vatrogasne aparate
Osam tvrtki dobilo 83,7 mil. kuna iz mjere ‘svinjogojstvo i peradarstvo’ Dio prijavljenih neće morati vratiti i do 90 posto novca
Dok neki sa sumnjivim poslovanjem dobivaju novac, kratkih rukava ostali su i Koka, Gala, Samita, Lukač i drugi ozbiljni peradari
Pogrebno poduzeće, veterinarske stanice, državni zatvori, servis za prodaju vatrogasnih aparata, obrt za izradu i prodaju ogrjevnog drveta... samo su neki od “slavodobitnika” drugog natječaja za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja (PRR) koji je “skrojio” i raspisao bivši ministar Tihomir Jakovina, a Tolušićevu ministarstvu dolazi na naplatu. Kao i u prvom natječaju teškom više od 800 milijuna kuna, od kojih su na koncu prvo bivši ministar Davor Romić, a potom i novi Tomislav Tolušić tvrtkama s umjetno stvaranim uvjetima uskratili više od 350 milijuna, i u ovome je teško naći ikakvu logiku.
Jakovina glavni krojač?
Piše kako se natječaj proveden od 4. studenoga 2015. do 15. siječnja 2016. odnosi na “operaciju 4.1.1. – sektor svinjogojstva i peradarstva”. No čuda li, prva mjesta ljestvice, koju je Agencija za plaćanja u poljoprivredi objavila ovih dana, uglavnom zauzimaju anonimusi od kojih je neke nemoguće pronaći i u sudskom registru ili na Poslovnoj.hr. Dok banke pri dodjeli novca poduzetnicima provjeravaju i najmanju sitnicu, država će po Jakovininu “scenariju” nekima po projektu podijeliti i 90 posto nepovratnih sredstava, poput kakvog pijanog milijunaša. Oko 83,7 milijuna raspoloživih kuna doteklo je za njih osam od 80, koliko ih je zadovoljilo uvjete natječaja. Prva na privremenoj rang-listi je Veterinarska ambulanta Martes s 10 zaposlenih, prihodima od 5,6 te dugovima od 6,5 mil. kn u 2015., čiji je osnivač i vlasnik od 2004. do 2014. bio Mirko Ervačić. Nakon toga on je član uprave, a Martes vodi Tomislav Vučković. Ervačiću, koji je i vlasnik Osatina grupe i Nova nature, bivši ministar Davor Romić na prošlom je natječaju uskratio isplatu 75 mil. kuna zbog “umjetno stvorenih uvjeta”. Na ovom će natječaju, prema odluci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, dobiti 22,9 mil. kuna, dok njegova ukupna ulaganja iznose 38,1 mil. kuna. Drugoplasiranom Monexu iz Županje “core” biznis je servisiranje i prodaja vatrogasnih aparata. No, javnih podataka o poslovanju i programu na osnovi kojih će dobiti 5,6 mil. od 6 mil. kn predviđenih ulaganja nema. Slijedi Inaporc nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Krešimira Kuterovca, koji će za ulaganja u svinjogojstvo dobiti 22,9 mil. kn potpore za ulaganje od 39,5 mil. Prihod te tvrtke u 2015. iznosio je 11.000 kuna s nula zaposlenih i 1,1 mil. duga te ozbiljno preporučenom provjerom poslovanja.
Uče se na milijunima
Pogrebne usluge, cvjećarnica i proizvodnja Kurešić dobit će 2,4 milijuna za investiciju od 3,4 milijuna kuna. Vladimir Kurešić kaže kako od 2003. proizvodi tovne piliće, trenutačno 16.000 komada, te planira modernizaciju i širenje. Na upit o prihodima odgovara kako ga to ni djevojka u dvije i pol godine hodanja nije pitala, no tvrdi da nikad nije bio blokiran, pozitivno posluje, a izradu projekta je platio 180.000 kn. – Komu smeta, nek’ se žali – poručio je. Peradarski obrt Sina s jednim zaposlenim dobio je 2,9 mil. kuna, a ispod crte nalazimo i zatvore u Turopolju, Gospiću i Požegi, tvrtku West s traženih 28,8 mil. kn, jednim zaposlenim i preporučenom provjerom, Vitulus s dugovima od 2,8 mil. kn na kraju 2015... Ali ni ozbiljne tvrtke Vrana (38. mjesto), Samita (53.), Koka (54.), Gala (60.), Lukač (65.), Valipile (80.)... nisu ni blizu poticajima iako zajedno zapošljavaju i više od 2000 radnika. Svi odreda s kojima smo razgovarali ljutiti su, ogorčeni i tvrde kako nijedna tvrtka koja ima poslovne rezultate kao i osigurano tržište nije ni među prvih 20. Naglašavaju da se nikome nije smjelo dopustiti 90 posto povrata investicije, bila ta tvrtka mala, velika ili početnik s obzirom i na prethodna iskustva s kapitalnim potporama. – Ruralni razvoj predviđa i natječaje za startupe, mlade poljoprivrednike, mikropoduzeća... Onima koji se tek uče poslu ne bi trebalo dati više od 50 do 200 tisuća eura – kaže jedan poduzetnik ističući kako uopće ne zna koja je svrha da država novac olako baca na hipotetske projekte “ki bi da bi” i kakvi su standardi vrijedili kod rangiranja. – Teško je za ikoga simulirati buduću situaciju. Žalit ćemo se. No ovo doživljavam kao poraz – i stručni i osobni – rekao je.