$ / kuna 6,998
Hrvati su tijekom krize prodali i do tri milijarde kuna vrijednog zlata, ali u ladicama drže još 7,5 milijardi kuna zlata marina.sunjerga@vecernji.net Cijena zlata lani je narasla za 7,7 posto, a samo od početka godine ulagači u zlato mogli su zaraditi dodatnih 6,6 posto. Kako je riječ o jednom od najpouzdanijih dugoročnih ulaganja, zlato je lani postalo i iznimno popularno kod malih ulagača. Prodaja zlatnih novčića i malih poluga zlata utrostručila se, a samo u prosincu prodano ih je dvije tone. I dok se u Hrvatskoj uglavnom bilježi prodaja obiteljskog zlata, u azijskom Kirgistanu vlasti su donijele plan prema kojem će svakog građanina potaknuti da uloži u 100 grama zlata i tako diversificira svoju ušteđevinu.
Strah od sloma banaka
Nacionalni plan vodi guverner tamošnje središnje banke koji drži da je mnogo pametnije štedjeti u zlatu nego u lokalnoj valuti pa je tako pokrenuo akciju prodaje zlata nudeći zlato iz riznice. Građani su reagirali kupivši 140 kilograma zlata u jednoj akciji. Ipak, da bi ostvario cilj, guverner Abdigulov morat će prodati mnogo više zlata jer u Kirgistanu živi 60 milijuna stanovnika, što znači da bi građani morali posjedovati oko 600 tona zlata. Nije ovo jedinstvena politika u svijetu, u mnogim zemljama u razvoju s nacionalne razine potiče se štednja u zlatu. Tako u Indiji građane potiču da čuvaju zlato u privatnim bankama nudeći posebne povlastice, a u Turskoj je predsjednik Recep Erdogan lani pozivao građane da strane valute zamjene zlatom. Specifično je kod Kirgistana to