Zašto je dobro nositi masku
Pretvaranje da smo netko drugi može biti od pomoći kad, recimo, tražimo posao, ali stalna gluma itekako umara i psihički iscrpljuje
”Cijeli svijet glumi” rekao je još u 16. st. W. Shakespeare. Međutim, može se reći kako je ta misao svevremenska budući da je i danas aktualna Jelena Ružić Povijest maski i maskiranja izrazito je zanimljiva. Maske su se u raznim kulturama i religijama koristile iz različitih razloga, a podrijetlo se veže uz animizam i štovanje duhova. Maskom se može izazvati zastrašivanje, strahopoštovanje, smijeh, a vjerovalo se da može služiti i višim silama ili zaštićivati od njih. Međutim, zašto nam se katkad čini da se maske na ljudskim licima nalaze tijekom cijele godine, ne samo u ovim karnevalskim danima? Promatrajući kroz prizmu psihologije, maske su i u suvremenom društvu očuvale svoju prvobitnu funkciju, a to su svakako obrana i zaštita. Međutim, ključno je pitanje kada se javlja potreba za nošenjem maski?
Odraz manjka svijesti o sebi
– Nekada ljudi nose maske suprotne od onoga kako se zapravo osjećaju. Primjerice, adolescenti često nose masku “nije me briga ni za što”, a tu su masku stvorili upravo zato što im je nešto jako važno, no osjećaju da na to ne mogu utjecati. Primjerice, pate zbog toga što im se roditelji stalno svađaju pa glume da ih to nimalo ne dira. No, potrebno je pomoći im da pronađu druga rješenja, da se usmjere na ono na što mogu utjecati kako im ta maska ne bi postala dio identiteta – objašnjava dr. sc. Jelena Maričić iz Psihološkoga centra TESA. Nosimo li maske stalno, vrlo lako ćemo se naći na skliskoj padini koja će nas odvesti do gubljenja pojma o sebi i odgovornosti prema sebi i drugima, a to nikako nije dobro za čovjekovo psihološko zdravlje. Nesigurnost je osjećaj s kojim se svatko u životu susreo i zbog kojega se u određenim životnim situacijama ljudi ponašaju kao da su nešto što, zapravo, nisu. Međutim, s jednim se svi stručnjaci slažu – maske su odraz manjka svijesti o sebi i ako u odrasloj životnoj dobi ne poznajemo drukčiji život doli s njima, razgovor i savjetovanje sa stručnjacima neće biti naodmet. Činjenica je da se čovjek ne ponaša isto pred ljudima koje voli i koji ga vole, na poslu ili u krugu osoba koje je tek upoznao. I to je u redu. Tatjana Gjurković, mag. psihologije, psihoterapeutkinja iz Centra Proventus, savjetuje u kojim je situacijama nošenje maski poželjno: – U poslovnim je okolnostima katkad potrebno taktizirati i prikazati samo jedan aspekt sebe – onaj najbolji. Primjerice, ako dolazimo na posao frustrirani iz nekoga razloga i to eksplicitno prikažemo svima oko sebe, to svakako neće biti korisno. Tada možemo staviti masku kojom ćemo prikriti osjećaj frustriranosti s ciljem da učinkovito izvršimo svoje poslovne obveze i time ne toksiciramo okolinu negativnim emocijama. Osim u situacijama vezanim za poslovni aspekt čovjeka, maske i prelazak u neku drugu ulogu mogu biti dobar i za uspješan razvoj onih najmlađih. – I inače, a posebice u danima karnevala, dopustiti djeci da budu netko drugi može biti korisno jer je to način da se po modelu uče ponašati kao, recimo, superheroj koji spašava svijet. U geštalt terapiji često koristim “kao da” tehniku koja pomaže osobama, kroz ponašanje kao da je netko drugi, razumjeti svijet oko sebe – ističe Irena Jurjević, savjetnica iz geštalt psihoterapije i voditeljica Centra uspjeha, udruge za osobni i profesionalni razvoj.
Proces može biti težak
Dugoročno gledano, stalna gluma i pretvaranje mogu itekako iscrpiti čovjeka na psihofizičkoj razini. Skidanje maski proces je koji traje, koji zahtijeva odricanje i koji gotovo nikada nije lagan jer ogoliti se pred drugima kod čovjeka stvara, ne samo osjećaj ranjivosti kojega se gotovo svi boje nego i mišljenje da se ono što ostane neće svidjeti drugima. – To je kao da sa sebe skidamo oklop koji nam nekada može spasiti život i zdravlje, no besmisleno ga je nositi u situacijama koje nisu opasne. Bez oklopa se rješavamo tereta, možemo brže hodati i slobodnije se kretati. No, za tu odluku nužne su mudrost i hrabrost – zaključuje dr. sc. Maričić.
Nije strano pretvarati se da smo nešto što nismo jer se često bojimo pokazati ranjivost, nježnost i bliskost Zbog pretvaranja osoba gubi vrijeme i energiju da se bavi zaista vrijednim stvarima u životu