EK: Rast vam je na klimavim nogama, reforme stoje od 2015.
Europska komisija poslala Hrvatskoj prilično oštro upozorenje. Istaknuto da nezaposlenost pada, ali velikim dijelom zbog iseljavanja ljudi iz zemlje
“Nikakve mjere nisu poduzete da se promovira učinkovitije financiranje zdravstva. Dugovi su i dalje razlog za zabrinutost”
Iz Europske komisije Hrvatskoj je jučer stiglo opširno elaborirano, ali poprilično oštro upozorenje da se Vlada premijera Andreja Plenkovića ne bi smjela uljuljati u trenutni gospodarski oporavak i stopu rasta od oko 3 posto BDP-a ove godine, već da mora pokrenuti strukturne reforme jer bez njih Hrvatskoj prijeti dugotrajno niska stopa rasta od 1 posto BDP-a godišnje. Bez strukturnih reformi, sa stopom rasta koja srednjoročno može pasti s ovogodišnjih 3 na 1 posto (pasti i ostati na toj razini), Hrvatska bi kaskala za gospodarstvima zemalja koje sustižu zapad EU i vjerojatno bi ostala najsiromašnija članica. “Potrebna je odlučnost u provođenju strukturnih reformi kako bi se poboljšao takav dugoročni scenarij”, piše jučerašnjem izvješću EK o Hrvatskoj. U njemu Komisija zaključuje da Hrvatska i dalje ima problema s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Iako se vidi napredak u smanjenju javnog duga, ubrzanju gospodarskog oporavka i smanjenju nenaplativih kredita, od sredine 2015. do danas izostaje napredak u provođenju strukturnih reformi.
Problem teritorijalni ustroj
Ta ocjena nije iznenadila ministra Marića, koji je u izjavi novinarima u Zagrebu kazao da su postojali objektivni politički razlozi za odgađanje određenih reformi, no da sada nema prepreke. – Imamo političku stabilnost, Hrvatska ima gospodarski rast od tri posto, za ovu godinu i veći, što nam je poticaj za ubrzanje mjera, a ne izlika da se nešto odgađa – istaknuo je ministar financija. Hrvatska je postigla skromne rezultate u ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka koje joj je Komisija dala lani u svibnju: četiri preporuke ocijenjene su srednjom ocjenom “ograničen napredak”, jedna je ocijenjena lošom ocjenom “nikakav napredak”, a nijedna preporuka u cjelini nije ocijenjena najboljim opisom “znatan napredak”. U izvješću o Hrvatskoj, napisanom na 67 stranica i objavljenom u sklopu paketa takvih izvješća za 27 država članica, Komisija ne daje baš sjajan komentar na činjenicu da pada nezaposlenost. Istina je da se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjuje s čak 18 posto sredinom 2013. na 13,2 posto 2016., no to se ne događa samo zbog novog zapošljavanja, koje je uglavnom na ugovor na određeno, nego i zbog odlaska radnika u inozemstvo. “Ograničena dostupnost primamljivih prilika za rad obeshrabruje sudjelovanje na tržištu rada i pridonosi povećanom iseljavanju”, zaključuje se u izvješću EK. Komisija upozorava da teritorijalni ustroj Hrvatske dovodi do rascjepkanosti i kompleksnih fiskalnih odnosa između različitih razina vlasti, što “ne dovodi do učinkovitog pružanja javnih usluga i smanjenja regionalnih nejednakosti”. Ta formulacija zvuči kao poziv Saboru i Vladi na razmišljanje o novom teritorijalnom ustroju RH.
Dosta kritično izvješće
U izvješću se analiziraju i učinci zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, oko kojega EK i dalje ima dvojbe po pitanju usklađenosti tog zakona s nadležnim propisima EU (još se može dogoditi da Komisija zbog toga tuži Hrvatsku Sudu EU u Luksemburgu): u ovom izvješću priznaje se da je ta konverzija, kao i aprecijacija kune, smanjila udio duga kućanstava u BDP-u za 2,5 postotnih poena. “Profitabilnost bankarskog sektora bila je pogođena konverzijom kredita iz franaka u eure, ali sektor se od tada oporavlja”, zaključuju u Komisiji. Banke su zbog te konverzije zabilježile gubitak od 7,6 milijardi kuna (što je oko 2,3 posto BDP-a), a sve je i dalje u “pravnom postupku, koji može eventualno rezultirati značajnim opterećenjem za državni proračun”. Izvješće EK je kritično i u ocjeni da “nikakve mjere nisu poduzete da se promovira učinkovitije financiranje zdravstva”. Dugovi u zdravstvu i dalje su razlog za zabrinutost. Ministar financija Zdravko Marić kaže da je Plenkovićeva Vlada već i provođenjem porezne reforme pokazala da misli ozbiljno. – Nismo skloni izdvojenim mjerama, želimo sustavni pristup. Vrlo smo jasno pokazali da mislimo ozbiljno, nećemo stati na poreznoj reformi i radimo na programu reformi za ovu godinu na svim područjima. To ćemo isporučiti i u dokumentu EK koji nam je i obveza, ali naša je najveća obveza prema sebi samima – ustvrdio je Marić. – Polazimo od područja koja su budžetski najveći potrošači, kao što je segment
je.• zdravstva i mirovina – dodao