$ / kuna 7,085
Ove godine kreditiranje će biti usmjereno na sektor malog i srednjeg poduzetništva i projekte energetike i infrastrukture valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Po povlačenju novca iz Europske investicijske banke Hrvatska je treća među državama Europske unije; lani je odobreno 530 milijuna kuna novih zajmova, 50 posto više nego 2015., a s dodatnih 120 milijuna kuna koje je plasirao Europski investicijski fond, član grupacije, ukupni je rezultat 1,2 posto hrvatskog BDP-a, čulo se na jučerašnjem predstavljanju rada EIB-a u Hrvatskoj. – Hrvatski građani mogu računati na to da, uz hrvatsku nacionalnu razvojnu banku HBOR, sada imaju i EIB u svojstvu razvojne banke. Cilj je njegova rada podizanje BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta – istaknuo je Anton Kovačev, voditelj EIB-ova zagrebačkog ureda.
Spremni i riskirati
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco istaknuo je pak da Europska unija, unatoč napretku, još uvijek bilježi veliku rupu u investicijama u odnosu na svoje konkurente na globalnoj razini. – Nije problem u projektima, ima ih, problem je u dostupnosti financiranja. No, mi smo sposobni ući i u projekte rizičnijih profila – poručio je drugi čovjek EIB-a te obećao da će njegova institucija i u budućnosti biti iznimno aktivna u Hrvatskoj, pri čemu će se u predstojećim godinama usredotočiti na olakšavanje ulaska privatnog kapitala i provedbu projekata koji sa sobom nose više rizike. Ove godine u fokusu će im biti sektor malog i srednjeg poduzetništva i projekti na područNagađanje