Sudbina EU: Ili federalizacija ili podjela na brze i zaostale
Juncker
Hrvatska na ilustraciji objavljenoj u Bijeloj knjizi izgleda kao da je na periferiji Unije jer još nije ni u eurozoni ni u schengenskoj zoni Pet scenarija za budućnost Europe – od kojih jedan predviđa i mogućnost da se EU s 27 država članica pretvori u Uniju u više brzina, gdje bi jezgra išla najbrže naprijed, a periferija u kojoj je zasad, čini se, smještena Hrvatska, puno sporije – predstavljeno je jučer u Bijeloj knjizi Europske komisije. – Neću reći koji scenarij preferiram, ali odbacujem scenarij u kojem bi EU bio sveden samo na jedinstveno tržište. Ali Komisija će slušati druge prije nego što ponudi konačnu preporuku kojim putem ići dalje kao unija 27 članica – poručio je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući Bijelu knjigu jučer u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Na povijesnom raskrižju
EU, nakon odluke Velike Britanije da izađe iz članstva, stoji na povijesnom raskršću i pred njim je sada pet različitih puteva. Rasprava o tome kojim putem 27 država članica treba krenuti vodit će se i u nacionalnim vladama i parlamentima, a ne samo u institucijama EU, a Juncker očekuje da će se voditi i među građanima i udrugama civilnog društva. Prvi put u povijesti Komisija je kao jedan od puteva naprijed izrijekom spomenula i obrazložila ideju o EU u više brzina, koja je postojala u neslužbenim raspravama u javnosti i ranije, no nikad nije formalno predložena zbog straha da će podjela članica na one koje se integriraju brže i one koje zaostaju u integraciji otvoriti Pandorinu kutiju raznih nezadovoljstava. Pet scenarija je: (1) nema odustajanja od postojećeg smjera, tj. nema predaje; (2) EU postaje obično jedinstveno tržište, tj. zona slobodne trgovine; (3) oni koji žele više čine više, tj. EU ide dalje u više brzina; (4) EU čini manje, ali učinkovitije; (5) svih 27 članica zajedno čini puno više nego dosad. – U petom scenariju članice EU mogu odlučiti da idu punom parom naprijed – rekao je Juncker, što bi vjerojatno značilo da EU postaje više federacija, a manje zajednica suverenih država. – U trećem scenariju cilj bi bio da svih 27 članica ide naprijed, ali, ako to nije moguće postići, da se dozvoli “koaliciji voljnih” da idu same naprijed. Pritom bi ostale članice trebale imati mogućnost da im se pridruže kasnije – objasnio je Juncker.
Gubitnice novca EU
Hrvatska kao najnovija članica EU trenutačno na grafičkoj ilustraciji objavljenoj u Bijeloj knjizi izgleda kao da je na periferiji Unije, jer još nije ni u eurozoni ni u schengenskoj zoni bez granica, što su dva područja najdublje integriranosti. Osim Hrvatske, u takvom su statusu i Bugarska i Rumunjska. – Kakve bi bile posljedice u trećem scenariju? Za manji broj zemalja to bi moglo značiti velik napredak. Ali mogao bi se dogoditi sustav koncentričnih krugova – rekao je Juncker. Jezgra, koja bi najdalje odmakla u integraciji, vjerojatno bi se s vremenom pretvorila i u fiskalnu uniju i u obrambenu uniju… Ali prava svih građana EU više ne bi bila jednaka, nego bi građani država EU koje su se dublje integrirale imali veća prava, a građani slabije integriranih članica EU manja. Neke članice EU koje su trenutačno neto primateljice novca iz europskog proračuna, a takve su, primjerice, Poljska i Hrvatska, strahuju da bi u takvom scenariju najbogatije članice EU mogle smanjiti svoje uplate za kohezijsku politiku, od kojih neto primateljice imaju koristi. Bijela knjiga o budućnosti Europe je vani: ono što slijedi je velika europska rasprava i odluka kojim putem EU ide dalje, a tu odluku Juncker očekuje do kraja ove godine.
Rasprava o EU vodit će se u parlamentima i vladama zemalja članica i među građanima