Nenad Bakić
Večernjakova osoba 2016. godine
Iako poduzetnik, priznanje je dobio kao filantrop: u naše škole vlastitom inicijativom uvodi robotiku i automatiku
Ove godine u online glasanje uključio se najveći broj Večernjakovih čitatelja, a žiri je odlučio nagraditi ulaganje u budućnost djece i Hrvatske
Večernjakova je osoba godine za 2016. poduzetnik i investitor Nenad Bakić. Odlučio je tako posebni, deveteročlani Večernjakov žiri, s time da su članovima žirija odluku umnogome olakšali čitatelji koji su Bakiću u anketi na našem portalu dali daleko najveći broj glasova. Bakić je izabran između još 11 uglednika, kolega poduzetnika, sportaša, znanstvenika i političara. Valja napomenuti da se ove godine u online glasanje uključio dosad najveći broj Večernjakovih čitatelja. No, iako jedan od najuspješnijih naših poduzetnika, Nenad Bakić nije laureatom postao zato što je ponovno postigao neki uspjeh u tom području. Priznanje je dobio zbog filantropskog djelovanja – uvođenja tehnologije u naše škole vlastitom inicijativom, što je kulminiralo iznimno uspješnom crowdfunding kampanjom BBC micro:bit -STEM revolucija u školama u koju se uključilo gotovo 2400 donatora, koji su prikupili 320.000 dolara. Bio je to jedinstven pothvat u Hrvatskoj, zbog čega je Nenad Bakić zasluženo postao Večernjakovom osobom godine. Razgovarali smo s laureatom o kampanji i Makers pokretu u Hrvatskoj, čiji je on jedan od glavnih pokretača.
Je li vas nagrada iznenadila?
Općenito nisam navikao na na- grade tog tipa, a u ovom kontekstu me jest iznenadila i zbog toga što sam pratio glasanje na internetu gdje me malo zateklo kako je se broj glasova s vremenom kretao. Vidjeli ste da sam oduševljen, teško je dati neki suvisao odgovor nakon ovakvog priznanja.
Nominirani ste zbog nečeg nesvakidašnjeg zbog čega ste i dobili nagradu.
Drago mi je što je žiri prepoznao ovo što smo radili i što nas je toliko ljudi nagradilo svojim glasovima na internetu, no mi isto tako imamo već niz uspjeha koji su vrlo masovni. Godinama distribuiramo STEM edukaciju hrvatskoj djeci, a od prije nekog vremena i djeci u regiji, nizom projekata koje nazivamo obitelj platformi. A središnji je član te obitelji platformi naša Croatian Makers liga u kojoj smo mi ponajprije svojim novcem, ali i uz pomoć donatora sa strane, podijelili 1800 robota u 360 škola i drugih ustanova širom zemlje, a u tu je robotičku edukaciju uključeno 8000 djece. To je zaista masovno i sada je to jedna golema baza. U drugom kolu Croatian Makers lige prije dva mjeseca sudjelovalo je 1800 natjecatelja u 32 centra širom zemlje. Ova nas je STEM revolucija maksimalno iznenadila. Tehnologija je u školstvo jako prodrla, upravo onako kako je prije 10-15 godina tehnologija ušla u bankarstvo pa su danas te dvije sfere nerazdvojne, tako se i danas u školstvu u svijetu događa digitalna transformacija, iako još, normalno, nije na nivou bankarstva. Tako smo i mi u nas počeli s takvom transformacijom, no u međuvremenu se pojavio uređaj koji mi smatramo šampionom tehnologije u školstvu, a to je BBC micro:bit. U Velikoj Britaniji taj mali kompjutor dobiva svako di-
S 2400 donacija i 320 tisuća dolara zapravo smo kreirali veliki moralni kapital, onaj koji je vjerodostojan O PRIKUPLJENIM SREDSTVIMA
Napravit ćemo i presedan: angažirati revizora i objaviti reviziju svake kune koja je ušla u program i izašla iz njega O REVIZIJI KAMPANJE
Iznenadila me širina: ljudi su davali od nekoliko dolara do čak deset tisuća dolara
jete sedmog razreda. Mi smo si zadali zadatak da svako dijete u Hrvatskoj bude digitalno pismeno i time postane ravnopravni građanin 21. stoljeća. Želimo da već sljedeće školske godine svako dijete u 6. razredu na stol dobije olovku, gumicu i – micro:bit. Ova je kampanja trebala biti demonstracijska, pilot-kampanja, htjeli smo prikupiti novca samo za 3600 microbitova koji bi išli samo u škole koje su dio Croatian Makers lige jer smo znali da tamo imamo zainteresiranu okolinu. Znali smo da možemo skupiti željenih 60.000 dolara jer smo bili pripravni i sami uložiti u kampanju. Ono što nismo znali jest kakvo će nas iznenađenje čekati. Nekoliko puta probijali smo tražene ciljeve koje smo si zadavali i to je bilo iznad svih naših očekivanja ne samo financijski, nego i u smislu pozitivne euforije koja se dogodila. Bila je to velika promjena i u našim životima. Nekih 99 posto donatora naši su ljudi, a mi smo dirnuli njihova srca kroz djecu. Znalo se da mi novca imamo jer smo financirali i neke skuplje projekte poput Croatian Makers lige, no opet su nam ljudi željeli nešto dati. Kada netko da novac za nešto što je izvan državnih institucija, to je po definiciji civilno društvo. Iznenadila nas je ta širina spektra, ljudi su davali od nekoliko dolara do deset tisuća dolara. Bilo je donacija tvrtki pa onda još i donacija ljudi koji rade u toj istoj tvrtki, anonimnih donacija... Novac nam je dala Hrvatska, rekao bih. Civilno društvo može biti različitih konotacija, ponekad se bavi teškim temama kojima se ne bavi država, iako je financirano od države, ali po svojem načelu, kada se građani organiziraju, to je civilno društvo. I pokazali smo da je njegov potencijal veći nego što se to ponekad smatra. Kada ti netko donira novac, to je puno “skuplje”, nego “like” na internetu jer je to i mentalna i financijska odluka, tu je i tehnološka barijera i tome slično. S tih 2400 donacija i 320.000 dolara shvatili smo da smo zapravo kreirali jedan veliki moralni kapital, onaj koji je vjerodostojan. Ne zaboravimo, sama nas kampanja dosta i košta, što se više novca prikupi, to je skuplje, plaća se deset posto od prikupljenog, a i kao udruga imamo prilično velike opće troškove. Napravit ćemo i jedan presedan, angažirat ćemo revizora i napraviti reviziju kampanje. Objavit ćemo reviziju svake kune koja je ušla i svake kune koja je izašla. Time želimo dobiti još moralnog i socijalnog kapitala za našu udrugu i naše projekte, a i druge projekte civilnog društva. Jer, možda ima i drugih kvalitetnih projekata u Hrvatskoj koje ljudi jednostavno ne prepoznaju pa ovim želimo nametnuti više standarde. Kako iz nekog razloga nije moguće prekinuti kampanju, tako smo na stranici kampanje objavom zamolili ljude da nam više ne daju novac, odrekli smo se novca, ali poručili da nećemo uzeti više nego što nam treba. Bili bismo sretni kada bi ova kampanja bila odskočna kampanja za druge kampanje tog tipa pa da već u ovoj godini vidimo tri veće.
Kako je došlo do toga da se toliko zainteresirate za Makers pokret?
On ima svjetske ambicije, no ipak trebalo je imati hrabrosti uvesti ga u nas s obzirom na opće raspoloženje i jenjavanje tradicionalnog zanatstva. “Makers” pokret je u 21. stoljeću ono što je bilo “uradi sam” u 20., ali mnogo naprednije i uzbudljivije. Mi smo imali već prije filantropske ambicije i prepoznali smo da upravo u tom dijelu možemo napraviti veliki doprinos upravo zato što suvremene tehnologije nisu bile jako zakoračile u školske i izvanškolske aktivnosti mladih, a ulazne barijere, cjenovne i korisničke, radikalno su se smanjile.
Kako se dogodila suradnja s BBC-jem?
BBC je već sredinom 80-ih kao društveno odgovorno poduzeće dijelio jedan mikrokompjutor po školama, no nije bio u tome tako uspješan. Sada to više nije BBC, odnosno ne direktno, nego su oni sa svojim jakim partnerima, među kojima su Microsoft, Amazon, Samsung, taj projekt stavili u posebnu zakladu koja se zove Zaklada Micro:bit. Na WinDayse prošle godine pozvao nas je tadašnji direktor Microsofta Ivan Vidaković, ja sam bio uvodni govornik, a tamo je bio i glavni Microsoftov čovjek za edukaciju Anthony Salcito, dogovorili smo sastanak, a on je izvukao jedan uređaj za koji je rekao da je još prototip pa ga ne daje baš svakome, ali ja sam mu se svidio pa mi je uređaj dao. Uspjeh dolazi onome tko je na njega spreman – odmah smo shvatili potencijal tog uređaja pa smo pokušavali nekako dođi do toga. Nismo uspijevali, sve dok nismo kontaktirali britansko veleposlanstvo ovdje u Zagrebu, sjajnog čovjeka, ondašnjeg veleposlanika Andrewa Dalglisha koji je naš temeljni partner. On nas je povezao, mogli smo kontaktirati sam vrh zaklade i ostvarili smo partnerstvo za zapadni Balkan.
Zašto ovako nešto ne možemo postići u gospodarstvu?
Nema jednog odgovora. Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. Mi kao narod ipak se mijenjamo, a nisu svi narodi jednako uspješni. Uvijek se možemo nadati nekom plemenitom diktatoru koji bi nas poveo u 21. stoljeće, no to niti je ostvarivo niti bi bilo poželjno. Ključ uspjeha jedne nacije su institucije, parlament, vlada, pa i mediji.