Lopovi su u 918 razbojstva u 2016. “zaradili” 12,1 milijun kn
Omiljene mete prepada bile su pošte kojih je orobljeno četrdeset
Iako se građanima to vjerojatno tako ne čini, u policiji kažu da je broj razbojstva 20 posto manji u odnosu na 2015. Svega 60 sekundi trebalo je prošlog prosinca trojici maskiranih razbojnika da orobe Centar za korisnike Zagrebačkog holdinga u Vukovarskoj ulici u Zagrebu. U naumu ih nije spriječilo ni to što se spomenuti Centar za korisnike nalazi relativno blizu zgrada MUP-a i SOA-e. Upali su maskirani i naoružani u prostor u kojem je bilo devet zaposlenika, zaštitar i nekoliko stranka. Dokopali su se 800.000 kuna, nakon čega su se dali petama vjetra, a gotovo tri mjeseca kasnije njihov identitet još nije poznat.
Lukrativan posao
Opisano razbojstvo samo je jedno od njih 918 koja su, prema statistikama MUP-a, počinjena tijekom 2016. na području Hrvatske. Iako se javnosti to vjerojatno tako ne čini, policijske statistike tvrde da je broj razbojstva na godišnjoj razini u padu jer ih je 2015. bilo 1158, što je, tvrde u policiji, pad od oko 20 posto. No policijskim statistikama usprkos, činjenica je da su razbojstva očito lukrativan biznis pa šteta nastala u njima u 2016. iznosi 12,1 milijun kuna. I taj je broj manji no 2015., kažu policijske statistike, jer je šteta načinjena u razbojstvima 2015. bila 16,4 milijuna kuna. No, ako je u padu šteta nastala u razbojstvima, povećana je šteta koja je načinjena svim vrstama imovinskih delikata, u što, osim razbojstava, spadaju i krađe, teške krađe, prijevare... Ta je šteta 2016. bila 425,1 milijun kuna, dok je 2015. iznosila 418,6 milijuna kuna.
Bolja zaštita
Obrasci razbojničkog ponašanja kroz godine se mijenjanju pa su im tako lani omiljene mete, kada su novčarske ustanove u pitanju, bile pošte. Orobljeno ih je 40, koliko i 2015., a zanimljivo je da polovica tih pošti orobljena u Zagrebu. Razlog takve razbojničke “ljubavi” prema poštama vjerojatno leži u činjenici što su one relativno laka meta jer imaju slabije osiguranje nego banke, a kako se prepadi odvijaju uglavnom pred kraj radnog vremena, zagarantiran je i plijen od barem nekoliko desetaka tisuća kuna. Što se tiče banki, njih je u 2016. orobljeno šest, odnosno jedna manje nego 2015. Iz policijskih statistika vidljivo je da je u 2016. znatno smanjen broj prepada na kioske i kladionice u odnosu na 2015. Kioska je tako lani orobljeno 68, dok je godinu ranije njih 113 bilo meta razbojnika. Što se tiče kladionica, 2016. ih je orobljeno 28, dok ih je 2015. na meti razbojnika bilo 75. Razlog tome vjerojatno su zadnje izmjene Zakona o zaštiti novčarskih ustanova koji regulira kako se moraju barem minimalno zaštiti svi oni koju posluju s novcem i gotovinskim uplatama i isplatama. Posljednjih godina i kiosci su potpali pod tu kategoriju pa većina njih kao minimalnu zaštitu ima pokretne pregrade. U odnosu na 2015. smanjen je i broj razbojstava u trgovinama pa ih je tako 2016. orobljeno 270, dok su godinu ranije počinjena 342 razbojstva u trgovinama. I ovdje razlog smanjenja može biti činjenica što sve više trgovina ima bolju zaštitu koja, osim videonadzora, uključuje i zaštitare.
Manji broj razbojstva zabilježen je vjerojatno zbog povećane razine osiguranja Smanjen je i broj prepada u kioske i kladionice, ali i u trgovine