NAD HRVATIMA SE PROVODI SMIŠLJENI ETNOCID U BiH, LANI SU SE ISELILA 15.494
Na kraju 2016. u BiH živjela su 15.494 katolika manje nego krajem 2015. Ovo izvješće biskupa nakon blagoslova obitelji do sada je najporaznija poslijeratna hrvatska statistika. Sudeći prema ozračju, sljedeća će biti još lošija. Na dan objave izvješća saznajem od jednog bošnjačkoga dužnosnika kako dio vladajućih bošnjačkih struktura planski potiče iseljavanje Hrvata. Dogovor je da se ništa Hrvatima ne daje jer oni će, kako su uvjereni, iz BiH nestati za dva, tri desetljeća! Politikom status quo, diskriminirajućim zakonima i pod optužbama svi će “iscuriti”. Umjesto njih naseljavat će Arape i druge “podobne” stanovnike. Čim hrvatski političari odu sa sastanka, kaže, pravi se plan kako izigrati dogovoreno. Hrvati napuštaju BiH, a dio bošnjačkih političara prema onima što ostaju zauzima sve radikalniji stav. Postavljaju se kao u vrijeme Osmanlija: mi smo vam gospodari. Mi odlučujemo o vašim pravima. Čak je u tom smislu bošnjačka ljevica radikalnija od desnice. A Srbi su posao “čišćenja” Hrvata u svom entitetu već u ratu obavili temeljito. U obrani od iseljavanja može se jedino oduprijeti europeiziranjem BiH i osmišljenom nacionalnom strategijom koju će iznjedriti hrvatsko zajedništvo! S obje strane granice. Ono je sada narušeno međusobnim podjelama i nerazumijevanjima. I zato u mnogo čemu i sami snose krivnju za iseljavanje. Treba stvoriti ozračje odgovornosti u kojemu će svi razumjeti koliko su ovo presudni trenuci. Hrvati moraju uvjeriti međunarodnu zajednicu da se nakon ratnog nad njima provodi i mirnodopski etnocid. Zbog toga bi hrvatske stranke okupljene oko HNS-a trebale podignuti tužbu pred Međunarodnim sudom. Ako netko Hrvate smišljeno želi iskorijeniti, što je to nego etnocid. Zato bi taj neki Međunarodni sud odmah trebao potvrditi daytonsku odluku da će, koliko god bude Hrvata, ostati na snazi odredba o njihovoj konstitutivnosti. Jednako tako trebalo bi potaknuti procesuiranje pojedinaca i stranaka za koje se osnovano sumnja da potiču iseljavanje jednog naroda. Ovakve “presude” obeshrabrile bi sve one koji računaju da će BiH 2050. biti bez Hrvata. Kreatori iseljavanja za sada mogu biti zadovoljni. Od posljednjeg popisa 1991. broj Hrvata se od 800 tisuća gotovo prepolovio. Godine 2013. bilo ih je 553 tisuće (15,4 posto). Potkraj pretprošlog stoljeća (1895.) rimokatolika je u BiH bilo više od 21 posto, a prije I. svjetskog rata oko 23 posto. Nakon II. svjetskog rata Hrvatima se izjasnilo njih 24 posto. Svaki idući popis bilježio je blagi pad. Tako ih je 1953. bilo 23 posto, 1961. 22 posto, 1971. 21 posto, 1981. 18,4 posto te 1991. godine 17,4 posto. Nitko se ne usudi procjenjivati koliko ih danas ima. U svakom slučaju, previše za one koji bi uredili BiH po svojoj mjeri. No, prepreka im je hrvatska zemlja koje u postotku ima mnogo više od Hrvata. Ona će ih uvijek poput magneta privlačiti na povratak. Uredi li se BiH po mjeri sva tri naroda, onda bi se za desetljeće, dva broj Hrvata mogao udvostručiti. Bio bi to najbolji pokazatelj kako su poraženi ideolozi etnocida.