Navijači u Beogradu nisu skidali pogled s Ivone
Ivona je prije tri godine dobila i Večernjakovu domovnicu, nagradu za najbolju hrvatsku sportašicu u dijaspori Ivona Dadić ovih dana ima razloga za zadovoljstvo. Na Europskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu osvojila je srebro u petoboju, a mnogi su ostali oduševljeni njezinom ljepotom. Riječ je o 23-godišnjoj atletičarki čiji su roditelji Hrvati iz Bosne i Hercegovine, no rođena je i odrasla u Austriji. Ivona se ponosi hrvatskim korijenima jer je na Instagramu objavila fotografiju s dresom vatrenih uz poruku “budi ponosan”, a posjetila je i Međugorje. Mlada atletičarka nedavno je progovorila i o obiteljskoj tragediji koja je obilježila njezin život i zašto na lijevoj ruci nosi istetovirani križić sa imenom Ivan. – Križić pripada mom bratu koji je 2008. godine poginuo u prometnoj nesreći - ispričala je tom prilikom Ivona. Dodajmo i da je Ivona prije tri godine dobila Večernjakovu domovnicu, nagradu za najbolju sportašicu u dijaspori. Srpski mediji pišu kako navijači u Areni nisu mogli skrenuti pogled s nje. Djeca su najugroženija, pogotovo mala djeca, jer njihovi organi i imunološki sustav još nisu dovoljno razvijeni i otporni Četvrtina slučajeva svih smrti djece mlađe od pet godina u svijetu rezultat je nezdravog ili zagađenog okoliša, uključivo prljavu vodu i zrak, pasivno pušenje ili nedostatak odgovarajuće higijene, priopćila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takav okoliš može dovesti do fatalnih slučajeva dijareje, malarije ili upale pluća, kazao je WHO u izvješću, te stajati života 1,7 milijuna djece godišnje. “Zagađeni okoliš je smrtonosan – pogotovo za malu djecu”, rekla je u priopćenju direktorica WHO-a Margaret Chan. “Njihovi organi i imunološki sustavi koji su u razvoju, kao i manja tijela i dišni sustavi, čine ih posebno osjetljivima na prljavi zrak i vodu”. U izvješću “Nasljeđivanje održivog svijeta: Atlas dječjeg zdravlja i okoliša” WHO kaže da štetno izlaganje može početi još u trbuhu, te se potom nastaviti ako su djeca izložena vanjskom i unutarnjem onešišćenom zraku. Londonac Thomas Thwaites prije nekog vremena odlučio je nakratko napustiti svakodnevni život engleske metropole i otići u švicarske planine kako bi proveo nekoliko dana živeći kao koza. Kako je objasnio u svojoj knjizi “Čovjek-koza: kako sam se otišao odmoriti od ljudskog života”, Thwaites je jednog dana šetao prijateljeva psa i pomislio kako je taj pas bezbrižan i odlično živi. Nakon toga želio je isprobati kako je to živjeti kao neka životinja, pas, slon ili žirafa, no na kraju se odlučio za kozu. Izradio je posebne proteze za ruke i noge te se u planinama tri dana družio isključivo s tim životinjama čineći sve što one čine. Na kraju je priznao da mu i nije bilo baš onako kako je u početku zamišljao. “Teško sam se kretao, tri sam dana jeo travu i nisam bio nimalo bezbrižan”, napisao je Thomas Thwaites u knjizi o svojem kozjem životu.