Zašto se jaja moraju izleći u 7 prostorija?
Inspektori inzistiraju na registraciji valionika da se može izleći 30 pilića godišnje
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da će promijeniti pravilnik, ali životinje će za tržište i dalje morati potjecati iz registriranog uzgoja slavica.vukovic@vecernji.net Mali uzgajivači autohtonih pasmina peradi u RH, zagorskog purana i kokoši hrvatice, koji su pod zaštitom EU, ne mogu se regularno baviti leženjem pilića i obnavljanjem ili širenjem jata zbog skupe i komplicirane procedure za registraciju valionika. – Na meti smo inspektora koji inzistiraju na registraciji valionika da se može izleći, ajmo reći, 30 ili 50 pilića godišnje, a da bi OPG-ovac uzgajivač kokoši hrvatice registrirao valionik, mora imati sedam prostorija uz zadovoljavanje mnoštva sanitarnih uvjeta i hrpu novca. A zadruga, kao pravna osoba, mora imati isto to plus 11 prostorija – poručuje Željko Tomas, tajnik Hrvatskog saveza uzgajivača izvornih pasmina peradi, i sam uzgajivač kokoši hrvatice. Kaže da je Pravilnik za valenje (leženje) pilića iz 1995., a tada nije postojala izvorna pasmina peradi, ni kokoš hrvatica ni zagorski puran. – Tražimo izmjenu pravilnika za male uzgajivače kokoši hrvatice iz slobodnog uzgoja, da nam se prilagode propisi, odnosno da se uvede primarni valionik za male uzgajivače. Potrebne su i sanitarne kontrole – kaže Tomas. – Kokoš hrvatica uzgaja se na otvorenom, u prirodi. Ima nagon da se dva puta godišnje “raskvoca” i prirodno izleže piliće, a to radi vani, ispod kamena ili u grmlju. Kako za te piliće koje je kvočka izlegla izvan valionika dobiti papire? – iznosi problem Tomas i zaključuje da je riječ o još jednoj birokratskoj zamci za male OPG-ovce. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da će promijeniti pravilnik, ali ističu da će i dalje žive životinje i njihovi proizvodi namijenjeni tržištu morati potjecati iz registriranih objekata za uzgoj, koji uključuju i valionice. – Ministarstvo planira 2017. pristupiti izradi novog pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za valenje peradi, pri čemu će se razmatrati mogućnosti propisivanja uvjeta koji bi bili primjenjivi u odnosu na specifičnost određenih nacionalnih osobitosti peradarske proizvodnje. Naravno, pri tome će se paziti da oni ne povećavaju rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja te da nisu protivni nacionalnim i propisima EU – rekli su iz Ministarstva.