NEUROGASTRONOMIJA Ne jedemo samo ustima i nosom nego i cijelim mozgom
Jedan od glavnih ciljeva ove znanosti upravo je iznjedriti rješenje kako zdravu hranu s pomoću simulacije svih osjetila učiniti dopadljivijom
Na ovogodišnjem Tjednu mozga bit će predstavljena i sinteza gastronomije i neurologije ujedinjena u znanstvenu granu – neurogastronomiju Jelena Ružić ZAGREB Neurogastronomiju kao znanstvenu granu osnovali su ljudi koji su se dugi niz godina bavili proučavanjem osjeta, načinom na koji oni funkcioniraju i razlozima zbog kojih se čovjekove okusne preferencije mijenjaju tijekom života. Naime, novim se spoznajama nastoji pronaći odgovor na pitanje na koji način mozak stvara percepciju okusa te u kakvoj su vezi emocije, motivacija i nagrade s rečenim. – Prije svega potrebno je znati kako čovjek ne jede samo ustima i nosom, nego jede svim osjetilima. Istina, najviše nas od neke hrane može odbiti njezin miris i okus, ali za odabir onoga što ćemo jesti, a što ne, i te kakvu ulogu mogu igrati i vizualni te taktilni podražaji – ističe prof. dr. sc. Marija Heffer, profesorica na osječkom Medicinskom fakultetu.
Znanost u svakodnevici
Naši osjeti okusa i njuha od životne su važnosti. Recimo, od rođenja nam je urođena ljubav i afinitet prema slatkome i slanome jer, za razliku od tih okusa, gorko i kiselo alarmiraju naš mozak da je nešto ili otrovno ili pokvareno. Naravno, s vremenom se učimo zavoljeti i te okuse, ali njihova primarna funkcija bila je upozoravanje na izvjesnu opasnost. Neurogastronomija u svakodnevnom životu nam može pomoći kako bismo, među ostalim, poboljšali prehranu osoba kojima su zbog neke bolesti oštećeni neuroni zaduženi za analizu okusa i mirisa. Recimo, osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti među prvim neuronima koji odumiru upravo su spomenuti – zaduženi za analizu okusa i mirisa. Učiniti tim osobama hranu vizualno i taktilno privlačnom, a u istom trenutku i bogatom svim potrebnim nutrijentima, od velike je važnosti za održavanje kvalitete života.
Mozak kao glavni krivac?
Svjedoci smo kako ubrzan način života uzima svoj danak u našem zdravlju. Jednostavnije je posegnuti za nekim proizvodom iz
radionice brze hrane nego naći vremena za pripremu uravnoteženoga i zdravoga obrok. Međutim, nismo samo zbog ubrzanoga načina života postali pretjerani konzumenti nezdrave i brze hrane. Veći i važniji razlog krije se upravo u našem mozgu. Evoluirali smo toliko da samostalno biramo, ali i stvaramo okuse koji kod nas bude emocije. Više ne jedemo samo kako bismo preživjeli, nego kako bismo bili sretni, zadovoljni, kako bismo osjećali ugodu i sl. – Brza hrana nam je naprosto neodoljiva. Kombinacija mesa, topljenoga sira, gaziranoga pića i svih dodataka koji se stavljaju u jedan obrok brze hrane aktiviraju dijelove našega mozga koji stvaraju izniman osjećaj ugode. U samo takvom jednom obroku nalazi se neopisivo bogatstvo okusa s kojim se, iako znamo da nije zdravo, teško boriti. Upravo zato se tim obrocima uvijek i iznova vraćamo – ističe profesorica Heffer. Iako zasad ne postoji dostojna zdrava alternativa brzoj hrani koja će proizvesti toliko pozitivnih emocija u našem mozgu, neurogastronomija nastoji zdravu hranu učiniti popularnijom kako
života.• bi se poboljšala kvaliteta
Zbog sofisticiranosti svojih osjeta čovjeku je prirodno težiti bogatstvu mirisa i okusa koji ga usrećuju PROF. DR. SC. MARIJA HEFFER Medicinski fakultet Osijek Ne postoji zdrava alternativa svem bogatstvu okusa koje nalazimo u brzoj hrani Jedemo ne samo zato što osjećamo glad nego i zato što hranom dolazimo do sreće