Marić za dug od 1,25 milijardi eura kamatu srušio s 3,5 na 3,2 posto
Hrvatska se ovaj put zadužila uz najnižu kamatu. Poljska, Mađarska i Portugal plaćaju više kamate, dok se Češka zadužuje četiri puta jeftinije
Hrvatska je u ponedjeljak prodala obveznice u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura uz kamatu od 3,2 posto. Analitičari su očekivali zaduženje po cijeni od 3,3 posto, a ulagači su na početku dana tražili čak 3,5 posto kamate na hrvatski dug. Ministar financija Zdravko Marić rušio je kamatu dva puta do konačnih 3,2 posto, odnosno na 230 baznih poena iznad mid-swapa. Obveznica je izdana na rok od deset godina. Izvrsna je vijest to za Hrvatsku jer se unatoč lošim okolnostima uspjela zadužiti relativno povoljno. Neizvjesnost parlamentarnih izbora koji čekaju Nizozemsku u srijedu, kao i činjenica da je nekoliko zemalja već realiziralo zaduženje na europskom tržištu nisu išle naruku Mariću, ali potvrđivanje stabilnih izgleda za kreditni rejting od sve tri bonitetne kuće i smanjenje deficita proračuna na 1,2 posto BDP-a svakako jest.
Interes ulagača u dug velik
Ministar Marić iznio je da će se izdati oko 1,5 milijardi eura novog duga kako bi se otplatile dolarske obveznice koje na naplatu dolaze u travnju, ali se odlučio na manje izdanje. S druge strane, interes za hrvatski dug bio je visok i ulagači su u knjigu obveznica upisali oko 2,75 milijardi eura ponuda. Obveznica je izdana uz kupon od 3 posto što je identično cijeni duga iz 2015., ali kako su postignuti niži prinosi, ovo je najjeftinije zaduženje Hrvatske otkad je izašla na financijska tržišta. Cijena je niža od one koju u ovom trenutku plaćaju Mađarska, Poljska i Portugal čiji su prinosi na obveznice prošli tjedan rasli prema vrijednostima od 4 posto. Češka i Slovačka imaju privilegij zaduživanja uz kamatu nižu od 0,8 posto, ali su i slabo zadužene.
Pokriva se skupi Linićev dug
Novim zaduženjem otplatit će se dolarske obveznice izdane u 2012., na koje se platila dvostruko viša kamata. Tada je ministar financija Slavko Linić za posudbu na pet godina platio kamatu od 6,25 posto što je najviša kamata koju je Hrvatska uopće platila na petogodišnje izdanje. Novim zaduženjem ukupni iznos kamata u proračunu smanjuje se za 300 milijuna kuna godišnje. Krajem godine stiže još jedno izdanje obveznica na naplatu pa do kraja studenog država mora vratiti četiri milijarde kuna domaćim ulagačima u dug.
Mariću je naruku išla stabilizacija izgleda kreditnog rejtinga i nizak deficit proračuna