Pisanje decimalnog zareza i postotka

Tekst “Fizika kao sport” (VL, 10. ožujka 2017.) definitivno svjedoči o terminološkom neredu u hrvatskom obrazovnom sustavu. Prilika da se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ )izbori za pravo intervencije po svojim pravopisnim odredbama. I da se nepridržavanje hrvatskih normi može novčano sankcionirati. O čemu se radi? Zadatak za učenike 1. razreda srednje škole glasi. “Dva tijela nalaze se na kosini. Koeficijent trenja između tijela mase m1 iznosi 0.71…”. Koeficijent trenja ne postoji barem tridesetak godina. To je sada faktor trenja (npr. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69715). Nije zadatak IHJJ da na to intervenira. No, stručnjaci koji su sastavljali pitanja to ne znaju. Postavlja se pitanje je li znaju na hrvatskom nazive u okviru SI-sustava? Ono za to se IHJJ mora izboriti je pridržavanje odredbi iz Pravopisa koji se sve učestalije objavljuje u masovnim tiskanim medijima, pa tako i u ovom. A tamo piše da je prema ISO-normama i Hrvatska usvojila normu o pisanju decimalnog zareza i da se postotak piše odijeljeno od brojke. Tu je problem dvostruk o čemu bi morao povesti računa u svojim nužnim akcijama sređivanja obrazovnog sustava i ministar. Prvo, čini se da se dva temeljna područja ne pridržavaju normi. To stvara veliku zbrku u obrazovnom sustavu. Nema tu rasprave. Neka ta područja zatraže od Hrvatskog zavoda za normizaciju da se u Hrvatskoj uvedu nove norme, gdje se piše za decimalne brojeve decimalna točka. Pa kada to bude prihvaćeno da onda i ostala područja ne samo u školi, već i u cijelom javnom životu to moraju dosljedno provesti. Čini mi se da je ipak lakše izdati naredbu da se dva obrazovna područja pridržavaju normi. Drugo, umjesto da IHJJ objavljuje izvode iz Pravopisa, da zatraže od nadležnih vlasti da smiju zatražiti novčane kazne od medija, koji se tih normativnih odredbi ne pridržavaju. Iako tiskaju skraćene Pravopise. Ili da se uvede obveza da uredništva moraju organizirati sastanak svojih stručnjaka s onima iz IHJJ-a koji bi upozorili na tu obvezu, a na trošak medija. dobro promišlja budućnost. Ipak, mislim da griješi kad umjesto školovanja uzima pojam obrazovanje kao polazište k Hrvatskoj kakvu trebamo. Naime, pojam školovanje podrazumijeva: 1. odgajanje; 2. obrazovanje; 3. osposobljavanje; 4. obučavanje. Ciljeve, sadržaje i učinke ovih pojmova možda znamo, ali smo nesvjesni koliko griješimo kad remetimo njihov sklad ili kad nam drugo ili četvrto postane prvo, kao kad obrazovanje preuzima nadmoć nad odgojem. Još gore je kad obučavanje ili specijalizacija proguta obrazovanje i odgoj, prerastajući za potrebe “profita” u dresuru.