Nizozemski izbori test za njemačke i francuske izbore
Kamo ide EU
STR. 18
Posljednjih dana euroskeptik Wilders lagano je pao, ali prednost liberalnijeg Ruttea na koncu nije prelazila 2 do 3 posto, po svim anketama
Dvije nizozemske državljanke, jedna porijeklom iz Hrvatske, druga iz Bosne i Hercegovine, izašle su jučer na birališta kao i milijuni drugih njihovih sugrađana i sugrađanki, ali u razgovoru za Večernji list opisale su kako uopće ne bi mogle zamisliti kako bi izgledala Nizozemska kad bi glavni izazivač ovih izbora, Geert Wilders i njegova Stranka slobode (PVV), došla na vlast. Njegov izborni program najavljuje izlazak Nizozemske iz EU, zatvaranje granica za migrante iz muslimanskih zemalja, zatvaranje džamija i zabranu Kurana. – To je za mene toliko nerealno da je skoro smiješno. Kako je on
Bio je to okršaj Rutteove Liberalne stranke i Wildersove Stranke za slobodu Nizozemska je uvod u izbore koji će pokazati snagu populista u Francuskoj i Njemačkoj
to zamislio, da bi nekakva kuranska policija išla po kućama? Znamo da je to nemoguće, pa i financijski nemoguće. Ali, da je toliko puno ljudi koji mu vjeruju, koji misle da je to realno, i da bi to čak pomoglo njihovoj osobnoj životnoj situaciji, e to me više brine – kaže Elmedina Dautović, koja je u Nizozemsku došla 1993. kao 8-godišnja izbjeglica, prognana s roditeljima iz Kozarca u BiH.
‘Pogrešni populizam’
Danas radi kao psihologinja u gradu Gouda, gdje smo razgovarali jučer, nakon što je na biralištu dala glas za zeleno-lijevu stranku GroenLinks, kojima redovito daje glas. – Nizozemska kakvu sam ja upoznala je tolerantna država, u kojoj je uvijek bilo mjesta za sve. Sada se to mijenja, kao da je nestala humanost, kao da nije više socijalna država kakva je nekad bila. Možda ja manje osjećam te promjene u odnosu prema strancima jer imam “prednost” da se ne vidi na prvi pogled da sam strankinja. Ali ako se vidi na tebi, mislim da ti život može biti puno teži nego prije deset godina – kaže Elmedina Dautović. Wilders, kojeg neki mediji nazivaju i “nizozemskim Trumpom”, ima realno vrlo male šanse da dođe na vlast, iako su mu ankete uoči jučerašnjih izbora predviđale tijesnu borbu za titulu relativnog pobjednika s dosadašnjim premijerom Markom Rutteom i njegovom strankom liberalnog desnog centra VVD. S Wildersom, naime, nitko ne želi koalirati. – U Nizozemskoj su uvijek na vlasti koalicije, a Wilders je poznat po tome da neće u koaliciju, da općenito nije konstruktivan u tom smislu. Njemu je najbolje u opoziciji, da može rogoboriti, rušiti. Mislim da će tako biti i ovaj put – kaže Sanja Kregar, Hrvatica koja je u Nizozemsku doselila 1981. i s kojom smo razgovarali na njezinu biračkom mjestu u Amsterdamu. Glasala je za stranku D66, koja je na političkom spektru najprogresivnija i najeksplicitnije za Europu. – Očekujem od ovih izbora da pobijedi većina koja pripada demokratskom centru, a ne ekstremne stranke, ne populisti – dodaje Sanja Kregar, inače vlasnica male izdavačke kuće Klin, koja izdaje djela hrvatskih autora na nizozemskom jeziku. Kregar se nada da će koalicija lijevog centra biti u prilici formirati vladajuću koaliciju nakon jučerašnjih izbora. Premijer Mark Rutte na svom je biračkom mjestu poručio da želi da se u Nizozemskoj zaustavi trend “pogrešnog populizma”, započet referendumom o Brexitu u Velikoj Britaniji i izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika. – Pred Europom su i francuski i njemački izbori, i ovo je prilika za veliku demokraciju kao što je Nizozemska da pošalje poruku i da zaustavi ovo rušenje domino pločica – rekao je Rutte.
‘Pušten duh iz boce’
Wilders, koji od 2004. živi pod stalnom policijskom pratnjom zbog opasnosti da bude meta atentatora, na biračkom je mjestu imao sasvim drukčiju poruku. – Duh se ne može vratiti u bocu – rekao je, aludirajući na duh pobjede protesnih glasova protiv tzv. establishmenta, kakva je viđena i na primjeru Brexita i Trumpa. – Usprkos želji elita, jačaju političari koji imaju potpuno drukčiji koncept onoga što ljudi žele – dodao je Wilders. U posljednjim anketama, Wilders je proteklih dana zabilježio lagani pad, no sve ankete i dalje pokazuju razliku od samo 2-3 posto između njegove stranke PVV i Rutteove VVD, što navodi anketare i analitičare da se ne usude prognozirati pobjedu. Do zaključenja ovog izdanja birališta još nisu bila zatvorena, pa nije bilo ni prvih izlaznih anketa koje bi malo bolje dale naslutiti relativnog pobjednika. No, prema predizbornim anketama ukupno šest stranaka osvaja po nešto više od 10 posto glasova, što bi moglo značiti postizbornu “gužvu u šesnaestercu” u kojoj pregovori o sastavljanju vladajuće koalicije mogu trajati i mjesecima. No, iako do formiranja vlade može proći još puno vode nizozemskim kanalima, sam dan izbora u Nizozemskoj jučer je tretiran kao veliki test o tome kako prolazi populizam u Europi nakon Brexita i Trumpa.