Investitori vraćaju povjerenje u Agrokor
Moody’s: Rusi drže 87 posto Agrokorovog duga prema bankama Agrokor Hrvatska na burzi kupio 10 posto dionica Mercatora Priča o Sberbanci, koja je utemeljena još uredbom ruskog cara Nikole I.
Agrokor je u Hrvatsku ‘prebacio’ novih 10,1 posto Mercatora i sada ima 69,57 posto slovenskog trgovačkog lanca na hrvatskoj adresi
Bonitetna kuća Moody’s zadržala je ocjenu kreditnog rejtinga Agrokora i potvrdila negativne izglede. U izvještaju za investitore pojačali su upozorenja o Agrokorovim dugovima, ali i potvrdili da likvidnost za pokriće dugova u sljedećih 12 mjeseci nije problem. Ulagači su u petak bili ohrabreni – obveznice Agrokora su rasle čak i više od 10 posto. Puno je informacija koje kolaju tržištem, od toga da se dogovara novi veliki kredit do toga da će se prodati Jamnica, ali izvori s više strana uvjereni su da još ništa nije do kraja dogovoreno. Ono što je službeno i završeno jest da je Agrokor u Hrvatsku ‘prebacio’ novih 10,1 posto Mercatora i sada ima 69,57 posto slovenskog trgovačkog lanca.
Novi veliki kredit
Dogodila se samo promjena vlasništva unutar grupe pa je tako Agrokor kupio dionice Mercatora od Agrokor Investmenta. Mnogi su taj potez povezali s nedavnim kreditom Sberbanke, međutim iz kompanije nisu komentirali napise da je dio Mercatora založen za taj kredit. Neslužbeno, može se samo čuti da Agrokor ima pravo davati u kolaterale svoju imovinu. Naši izvori uvjeravaju da će se priča o Agrokoru rasplesti do kraja tjedna, a važnu će ulogu imati Sberbanka, koja uopće ne govori o svojim potezima. Procjenjuje se da je u Agrokor već uložila 1,3 milijarde eura, a Moody’s u svom
Agrokor na današnji dan nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema hrvatskoj državi IVAN CRNJAC izvršni potpredsjednik Agrokora
izvješću spominje da su ruske državne banke Sberbank i VTB financirale 52 posto ukupnog duga Agrokora, te čak 87 posto duga prema bankama. Sberbanke je već poprilično izložena, toliko da se čak nagađalo i da će ući u vlasništvo Agrokora, što su uporno ali neslužbeno odbijali priznati. Ako krenu u daljnje kreditiranje, to više neće biti samo ekonomsko nego i geopolitičko pitanje. Pojavila se informacija da se pregovara o velikom kreditu Agrokora u kojem bi sudjelovalo više banaka, ali dogovor još nije okončan. Kredit bi trebao biti toliko velik da Ivici Todoriću omogući ne samo plaćanje dobavljača već i zatvaranje najskupljih kredita. Ako se kredit realizira, kriza u Agrokoru rasplest će se po prvom scenariju, koji predviđa da će sam Todorić naći rješenje za svoju kompaniju. Ipak, to ne znači da neće doći do vlasničkog i poslovnog restrukturiranja Agrokora već samo da će se ono odviti pod manjim pritiskom dugova i otplate kamata. One su u Moody’sovu izvještaju procijenjene na 310 milijuna eura, što je posljedica visokih kamata po kojima se najveća hrvatska tvrtka zaduživala do sada. Za usporedbu, država plaća oko 1,2 milijarde eura kamata godišnje, što pokazuje koliki je razmjer kamatnih pritisaka na Agrokorovo poslovanje. Dapače, u Moody’su ističu da je operativna dobit jednaka kamatama, odnosno da Todorić sve što zaradi da bankama i ulagačima u obveznice. Drugi scenarij za Agrokor o kojem se također još razgovara je da će konzorcij vjerovnika voditi restrukturiranje kompanije. To bi značilo istiskivanje Todorića iz uprave i privremeno preuzimanje tvrtke dok se ne proda najvrednija imovina i ne namire krediti. Koja od ove dvije opcije će se realizirati ovisi o potezima kreditora. Oni svakako imaju na umu da se bliži lipanj, odnosno rok kada ulagači u PIK kredit (Payment In Kind, dužniku se novac posuđuje na temelju imovine) imaju više opcija brže naplatiti svoja potraživanja od 523 milijuna eura. Jer, ponavljaju da, ako Agrokor ne bi bio u stanju riješiti pitanje PIK obveznice u ožujku 2018., tada bi i banke mogle aktivirati zajmove. A ako se i ne dogodi znatno povećanje duga, to bi značilo promjenu kontrole nad koncernom, a banke i vlasnici obveznica tražili bi isplatu odmah. Moody’s i upozorava da bi odnos duga i operativne dobiti već tijekom 2017. mogao skočiti na 6,8 puta dok su u veljače tu obvezu smještali u sigurnu 2018. godinu.
Dionice i obveznice rastu
Na tržištu kapitala u petak se dogodio obrat. Na burzama su se sve tri obveznice Agrokora oporavile. Narasle su 10 posto i vraćale vrijednost tijekom cijelog dana. Izbrisan je veći dio pada koji se dogodio nakon prvog Moody’sova izvješća iz siječnja. Sve tvrtke iz Agrokorove mreže u petak su dobile na burzovnoj vrijednosti, pa su Ledo, Jamnica, Zvijezda i Belje imale rast veći od 3 posto. Ako se dobije i nova kreditna injekcija, izgledno je da će se investitori potpuno vratiti i da će situacija biti znatno lakša. Puno je bilo insinuacija ovih dana i loših vijesti koje su dolazile iz neslužbenih izvora od kojih je jedna i veliki dug Agrokora državi. Informaciju o dugu prvo je demantirao ministar financija Zdravko Marić, a u petak je to učinio i Agrokor. – Agrokor godišnje hrvatskoj državi plaća tri milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. Konstrukcije da je Agrokor dužan šest milijardi kuna značile bi da dvije godine nije platio porez državi, a istina je da na današnji dan Agrokor nema dospjelih obveza što se tiče poreza hrvatskoj državi – priopćili su iz kompanije. Neslužbeno se može doznati da je iz tranše od 100 milijuna eura, koje je odobrila ovih dana Sberbanka, posljednjih 40 milijuna eura išlo prema dobavljačima i državi pa i izvori iz tih krugova potvrđuju da porezni dug u ovom trenutku ne postoji.