Dogovor ili stečaj
Todorić pristao odstupiti, uz potporu Rusa pregovore s dobavljačima preuzele banke Komentar M. Šimatović: Spas Agrokora ili recesija Petrov podnio kaznenu prijavu protiv Todorića i uprave
Traje utrka s vremenom jer u slučaju da veći dio vjerovnika aktivira zadužnice moguće je da situacija izmakne kontroli, objašnjava Most Zakon koji bi državi ubuduće omogućio da reagira u slučajevima u kojima prijeti propast privatnih kompanija od strateškog interesa za državu, kolokvijalno nazvan lex Agrokor, pred ministrima bi se mogao naći već na današnjoj sjednici Vlade, a procijeni li se da je potrebno hitno reagirati, postoji mogućnost da se Sabor sastane i preko vikenda kako bi izglasao i raspravio taj zakon, doznaje se u parlamentu. Posljednja usuglašavanja o zakonu, na kojem se radi mjesec dana, trajala su jučer cijeli dan, a izvori iz Mosta kažu da je konačna verzija radikalno promijenjena u odnosu na onu koja je objavljena u medijima. Ističu kako su na zakonu partneri u Vladi radili zajednički, kroz ministarstva gospodarstva i pravosuđa. U Mostu ističu da ostaju pri ultimativnom stavu da Ivica Todorić mora izići iz upravljačkih i vlasničkih struktura, a bude li potrebno, Todoriću će se oduzimati i privatno vlasništvo kako bi se podmirivali dugovi. – U tijeku je utrka s vremenom jer u slučaju da veći dio vjerovnika aktivira zadužnice moguće je da situacija izmakne kontroli te da Hrvatska zbog veličine i važnosti Agrokora otkliže u novu gospodarsku krizu – objašnjavaju u Mostu. U toj stranci smatraju da bi se koncern Agrokor tijekom jednogodišnjeg restrukturiranja trebao razdijeliti na više tvrtki. – Ne trebamo jednu megalomansku tvrtku, nego više malih, ali jakih domaćih tvrtki, čime bi se postigla i zdrava tržišna utakmica – objašnjavaju nam u Mostu. Kažu kako je logika da se zakonom i restrukturiranjem u roku od godinu dana dobije vrijeme, pa ako i dođe do stečaja, tvrtke bi se stigle pripremiti na to i učinak na gospodarstvo ne bi bio tako strašan kakav bi bio kada bi se to dogodilo sada. A najcrnji scenarij značio bi kolaps gospodarstva, čak do 170 tisuća zaposlenih, propast brojnih tvrtki, daljnje iseljavanje, a kako su banke najveći vjerovnici, vjerojatno i rast kamata. S obzirom na to da se najavljuje brzo izglasavanje zakona u Saboru, Mostu i HDZ-u predstoji umirivanje svojih zastupnika, od kojih su se neki proteklih dana i javno protivili zakonu kakav je predstavljen javnosti. Najglasniji među njima, mostovac Tomislav Panenić, boji se da bi predloženi zakon mogao u nepovoljan položaj dovesti dobavljače i druge vjerovnike. Iako jučer nisu precizirali u kojem je smjeru zakon promijenjen u odnosu na početni, iz Mosta su se ovih dana mogli čuti zahtjevi da se skrati rok restrukturiranja, da se promijene uvjeti pod kojima bi tvrtke ulazile u takav postupak te da se umjesto jednog povjerenika na čelo kompanije privremeno imenuje višečlano povjerenstvo.
Ledove dionice potonule još 13 posto. Vrijednost mu se prepolovila što dokazuje kolika je panika među ulagačima na burzi Do zaključenja ovog teksta u Agrokoru nije završio sastanak bankara, a jedino što se moglo doznati je da su Rusi pripremili aranžman koji je obitelj Todorić spremna potpisati. Todorići su im navodno prepustili uzde i neće se više opirati promjenama unutar Agrokora. Vjerovnici su se navodno sinoć trebali susresti i s ključnim dobavljačima, koji su nervozni i počeli su puštati zadužnice. Govori se o 10 milijuna eura zadužnica koje su pustili Orbico, Kraš i još nekoliko manjih dobavljača. Izvori nam kažu da su u Krašu pomirljivi te da će povući prisilnu naplatu potraživanja ako se banke međusobno dogovore oko stand-still aranžmana koji bi omogućio naplatu.
VTB reterirao
Međutim, banke nikako da se dogovore o stand-still aranžmanu. Problem su suprotni interesi. Rusi žele svoju upravu, kontrolu nad financijama i slobodu prodaje dijela imovine od početka krize. Oni jedini imaju novac za financiranje Agrokora, ali nakon što su čuli da će se hitno donijeti zakonsko rješenje koje omogućuje Vladi da upravlja Agrokorom, ubrzavaju proces i žele ga finiširati prije nego se donese zakon. Ne žele riskirati da Vlada, a ne oni koji su najveći vjerovnici, vodi proces otpisa potraživanja. Domaćim kreditorima odgovarao je zakon jer su u njemu vidjeli od početka zaštitu u smislu institucionalne podrške, iako ni oni nisu bili zadovoljni odredbom po kojoj su svi vjerovnici u istom položaju bez obzira na visinu potraživanja. Ipak, domaće banke imaju vrlo sužen prostor za financiranje pa bez Rusa nemaju dovoljno novca. Izloženost domaćih banaka prema Agrokoru bila je do 2013. previsoka nakon čega je HNB intervenirao pa se mogu izložiti tek do 25 posto kapitala. Dobavljači samo žele naplatiti svoju robu. Država ne može sama rješavati problem Agrokora jer za to treba ogroman novac, a nema ga. VTB banka u srijedu je prvo napala Agrokor za lažiranje bilanca, a potom reterirala s izjavama ublaživši riječ ‘lažirano’ u ‘nepotpuno’, što je vjerojatno ruska politička igra kako bi se dodatno nametnuli kao lider procesa u Agrokoru. Rusi traže angažman države – od garancije HBOR-a za kredite kojima bi se platilo dobavljačima pa do poreznih olakšica poput mogućnosti da otpisana potraživanja koriste kao osnovu za umanjenje porezne osnovice poreza na dobit. VTB banka kao uostalom i najveći vjerovnik Agrokora, Sberbank u vlasništvu su države pa ono što najavi jedna vrijedi i kao stav druge. Očigledno se predviđa hair-cut i to ne baš mali. Takozvano ‘šišanje’ financijski je izraz za otpis potraživanja na svim stranama – od države do dobavljača i banaka. Vlasnici obveznica Agrokora, koji su mu posudili oko 920 milijuna eura, očito su se pripremili za takav rasplet jer je obveznica koja dospijeva 2020. tijekom dana pala na 25 posto ukupne vrijednosti što sugerira da su se ulagači oprostili od svojih uloga i da bi bili sretni da naplate bilo što. Dionice su i dalje u slobodnom padu, Ledo pada 13 posto samo tijekom jednog dana. Dionica mu se može kupiti za 5180 mada smo se u četvrtak čudili cijeni od 6200. Iako dioničko tržište ima neku svoju logiku i puno je volatilnije nego realni sektor, ovaj pad znači da Ledo više ne vrijedi tako puno. Za njega se može dobiti samo 220 milijuna eura na tržištu, a Agrokor i nije vlasnik niti polovice Leda.
Pregovori u završnici
Njegovom bi se prodajom trenutno moglo pokriti samo 100 milijuna eura duga, što je jedna pedesetina ukupnih Agrokorovih dugovanja, a riječ je o jednoj od vrednijih kompanija koncerna. U ovom je trenutku tako stand-still aranžman jedina šansa da ne krene klasični stečaj. Agrokorom može upravljati samo onaj tko ima barem milijardu eura da smiri situaciju koja je ekstremno osjetljiva jer su svi dionici procesa na rubu živaca. Kako će pregovori završiti veliko je pitanje, ali svi upućeni tvrde da je najvjerojatnije da će se dogovor s Rusima postići.
Domaće banke ne mogu Agrokoru dati još puno novca zbog ograničenja koja im postavlja HNB