Proizvođači se okreću proizvodnji uljarica, a pšenice će biti dovoljno
Tijekom proljeća poljoprivrednici će zasijati oko 490.000 ha površina, a najveći dio se odnosi na kukuruz i uljarice koje postaju sve popularnije kulture u Hrvatskoj.
Hrvatska ima zasijano tek 98.000 ha pšenice, što je najmanje u zadnjih 26 godina. Zato nam raste sjetva uljarica i šećerne repe Miroslav Kuskunović@vecernji.net dobra i kreće se čak do 2,45 kune za kg, a došli smo do sjetve od oko 85.000 ha što je izuzetno dobro, ističe Nad. Ono što je najvažnije je da soja ima kupca i da je potražnja na europskom i svjetskom tržištu za njom velika, dodaje. Veliki je pomak učinjen i u proizvodnji uljane repice, koja ima neograničenu potražnju, zbog proizvodnje ulja, stočne hrane i u korištenju u proizvodnji bio-goriva, farmaceutskoj i drugim industrijama. „Površina zasijana repicom, koja u ukupno zasijanoj površini sudjeluje s oko 20 posto, veća je za 15 tisuća hektara, odnosno gotovo 54% u odnosu na 2015. To je rekordna i najveća sjetva repice od 1990. Zasijana je na čak 43.000 ha, potvrdio nam je Nad.
Sve popularnija i šećerna repa
ističe kako je sve popularnija i sjetva šećerne repe, posebice što su 3 šećerane posljednjih godina uložile velike napore u edukaciju proizvođača, organizaciju proizvodnje i osuvremenjivanje pogona. Očekuje se sjetva do 16.000 ha, od čega će polovicu ugovoriti Žito iz Osijeka, a isto toliko i Viro. Ove godine u listopadu slijedi velika reforma, ukidaju se proizvođačke kvote i došlo je do preslagivanja na trži- štu, a to je kod nas vidljivo i kroz partnerstvo Vira sa francuskim Cristal Unionom. Šećernu repu nazivaju, kraljicom ratarstva, jer zahtjeva dosta ulaganja i znanja, a rekordni proizvođački rezultati, sigurno će utjecati na rast sjetvenih površina, kaže Nad, te dodaje kako je otkupna cijena od 36 eura po toni, jedna od boljih u EU zbog čega se može očekivati veliki interes za sjetvu.
Rapidan pad sjetve kukuruza
Nad ističe kako smo lani imali rapidan pad sjetve kukuruza koji je zasijan na samo 241.000 ha, a znali smo u dobrim godinama imati i 350.000 ha i rekordne proizvodnje od 2,7 – 2,8 milijuna tona. Sjetva kukuruza čini oko 34 % ukupnih sjetvenih površina, no zbog velikog pada govedarske i svinjogojske proizvodnje i smanjenog interesa industrije stočne hrane za sirovinama, zadnjih godina dolazi do odustajanja proizvođača od sjetve, dodaje Nad. Ova se proizvodnja počela lagano smanjivati jer se prije nekoliko godina očekivalo da će se koristiti više kao sirovina za proizvodnju bioetanola, no nažalost izostale su investicije. Cijena kukuruza je trenutno 1,05, dok je u otkupu bila 0,75 kuna, što znači da su proizvođači koji su uspjeli kukuruz smjestiti u silose profitirali i ostvarili veću otkupnu cijenu od one za vrijeme berbe. Zanimljiv je i rast površina pod suncokretom, koji ima stabilan rast i otkupne cijene te se temeljem toga planira zasijati na površini od 38.000 ha, odnosno od 7 % ukupnih sjetvenih površina. U proizvodnji suncokreta veliku podršku proizvođači imaju od Tvornice ulja Čepin koja se uključila u organizaciju proizvodnje i spremna je otkupiti sve ponuđene količine uljane repice i suncokreta, obzirom na kapacitete proizvodnje od 150.000 tona.Generalni zaključak je da proizvođači, nakon dugog niza godina napuštaju koncept proizvodnje žitarica i okreću se uljaricama.