Korištenje arhiva treba nadzirati
Most planira već idući tjedan konačni prijedlog zakona poslati Vladi
Mišljenja na okruglom stolu dali su ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, pučka pravobraniteljica, agencija za zaštitu osobnih podataka Iako sve rasprave upućuju na to da se svi slažu s otvaranjem arhiva, uvijek se nađe neko “ali” zbog kojeg se smatra da bi to otvaranje trebalo ograničiti. Tako je nakon prvog čitanja Sabor obvezao Most da prije upućivanja konačnog prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima u proceduru pribavi mišljenja Hrvatskog državnog arhiva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, pučke pravobraniteljice i povjerenice za in- formiranje, što je Most napravio jučer na okruglom stolu u Saboru koji je trajao više od tri sata.
Transparentno otvaranje
Mostov Nikola Grmoja naglasio je kako je Most spreman prihvatiti konstruktivne kritike koje zakon može popraviti, ali da nikako ne planiraju odustati od potpunog otvaranja arhivske građe. Zatražio je od svih da mu primjedbe dostave do petka, kako bi Most već idući tjedan konačni prijedlog zakona poslao Vladi na očitovanje. – Kada se slušaju argumenti protiv, ispada da trebamo napraviti povijesno istraživanje o tome koji su podaci u arhivu da bismo vidjeli možemo li napraviti povijesno istraživanje tih arhiva. To može napraviti samo istraživač, i zato ne možemo stavljati nikakve izuzetke za pristup građi – smatra Siniša Pavlović, odvjetnik obitelji ubijenog emigranta Stjepana Đurekovića. Povjesničar Ivo Banac dodaje kako mu se čini da je on samo arbitrarnom voljom arhivista imao pristup svim podacima pa je v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević rekao da upravo zbog toga arhivisti podržavaju transparentno i kvalitetno otvaranje arhiva. – Međutim, moram reći da mi nemamo ni prostor koji bi primio svu građu, ni ljude koji bi je pazili – naglasio je Stipančević. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa zalaže se za potpuno otvaranje arhiva jer se tu radi o ljudskom pravu, odnosno pravu čovjeka da zna, ali smatra da to treba biti ili posebna glava zakona ili čak zasebni zakon kako bi se jasno definirali problemi sa zaštitom osobnih podataka, ali se zalaže i za osnivanje tijela nadzora arhive i njezina korištenja.
Moraju postojati kriteriji
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović vjeruje da dostupnost osobnih podataka i njihovo neograničeno korištenje može dovesti do diskriminacije pojedinca ili njegove obitelji, dok u Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu kako ne može sva arhiva biti dostupna bez ikakvih kriterija.
“Ispada da trebamo napraviti istraživanje da utvrdimo možemo li istraživati”