Hrvatsko kulturno društvo Napredak dodijelilo sedamnaest stipendija

Središnjica Hrvatskog kulturnog društva Napredak organizirala je u petak, 24. ožujka, u sarajevskom Kamernom teatru svečanost potpisivanja ugovora s dobitnicima stipendija za akademsku 2016./2017. godinu.

Na Natječaj za dodjelu stipendija za dodiplomske i postdiplomske studije iz Napretkova fonda za stipendiranje i sveučilište koji nosi ime po dvojici Napretkovih stipendista i velikih bosanskohercegovačkih nobelovaca, Ive Andrića i Vladimira Preloga, pristiglo je sveukupno 214 prijava iz svih krajeva BiH te Republike Hrvatske. Iako je tekstom Natječaja izvorno bilo predviđena dodjela 15 stipendija – po pet za prvu godinu studija, više godine studija i poslijediplomski studij – zahvaljujući značajnim donacijama gospođe Irene Kozarić i gospodina Branimira Bena Puljića, Napretkova Središnja uprava je odlučila da se financijska potpora dodijeli za sveukupno 17 studenata. Visina stipendije je varijabilna prema godini studija, pa će tako studenti prve godine dobiti po tisuću konvertibilnih maraka, studenti viših godina studija po dvije tisuće, dok će studentima poslijediplomskog studija biti dodijeljene po tri tisuće.

Ovogodišnji dobitnici stipendije iz Fonda za stipendiranje i sveučilište „Ivo Andrić – Vladimir Prelog“među studentima prve godine studija su Ana Tuka, Antonia Komušanac, Vedrana Šimić, Luka Vlaho, Goran Babić i Stipica Klepić. Titulom Napretkova stipendista među studentima više godine studija okitili su se Azra Nezirić, Jelena Grebenar, Iva Pavić, Luka Spajić i Marko Čalaga, a od studenata poslijediplomskog studija u taj slavni i časni krug ušli su Janja Jaković, Ivana Čuljak, Marko Galić, Antonio Markotić i Kristian-Drago-Veny Pandža.

Predsjednik Napretka, prof. dr. Franjo Topić je, podsjećajući na bogatu povijest Društva, poručio novim stipendistima da ne razmišljaju o odlasku, nego samo o ostanku u svojoj domovini, gdje, naglasio je, imaju perspektivu. Profesor Topić je dobitnicima poželio da budu uspješni profesionalci i dobri ljudi koji će se zalagati za napredak vlastitih sredina te da budu optimistični i vrijedni jer je talent samo pretpostavka istinskog uspjeha, ali bez predanog rada nema ništa. Stipendistima je čestitao i poželio im uspjeh u školovanju i životu i dopredsjednik „Napretka“te predsjednik Povjerenstva za stipendiranje dr. sc. Pavle Mijović.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak izvorno je, još od 1902. godine, utemeljeno radi stipendiranja đaka i studenata te namještanja šegrta na zanate i u trgovinu, o čemu eksplicitno govore i Pravila Društva iz 1906. godine. Do komunističke zabrane 1949. godine, Napredak je školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, a od raspada Jugoslavije i obnove rada 1990. godine dodijeljeno je preko 2.800 stipendija. Osim Ive Andrića i Vladimira Preloga, plejadu Napretkovih stipendista čine slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, pjesnik Nikola Šop te mnogi drugi ugledni umjetnici, znanstvenici i gospodarstvenici. Društvo i u svojoj suvremenoj povijesti ima nekoliko istaknutih stipendista, a ovdje svakako valja spomenuti opernu pjevačicu Vedranu Šimić, dirigenta i bivšeg direktora Narodnog pozorišta u Sarajevu Darija Vučića te aktualnog rektora Sveučilišta Burch, bivšeg ministra obrazovanja u Kantonu Sarajevo i uglednog genetičara Damira Marjanovića. Velik doprinos Napretkovoj misiji stipendiranja đaka i studenata, posebice tijekom posljednjeg rata, dale su i podružnice diljem BiH i Hrvatske koje su vlastitim sredstvima potpomagale obrazovanje mladih ljudi.

Bitan aspekt u Napretkovoj prosvjetiteljskoj i mecenatskoj ulozi jesu i konvikti, odnosno, đački i studentski domovi koje je Društvo posjedovalo u Sarajevu, Mostaru i Osijeku, a u nekim mjestima za stipendiste su iznajmljivane sobe. Već sedam godina Središnjica ima obećanje da će joj se vratiti Konvikt u Sarajevu, nedavno su pregovori oko povrata ponovo aktualizirani, ali taj se proces odvija sporo i teško. U Mostaru je Napretkov dom uzurpiran i radi se na tome da se vrati Središnjici te da ponovo postane studentski dom. Postoji ideja i već je bilo odabrano i mjesto na Borongaju za Napretkov dom u Zagrebu, no i tu postoje određeni problemi u realizaciji.

S obzirom na ratne sukobe koji su tada bili u punom jeku i potpunu blokadu Sarajeva, sredstva za stipendiranje u prvim godinama po obnovi rada osiguravana su preko različitih institucija, poduzeća te zahvaljujući privatnim donacijama, a značajna pomoć bila su sredstva prikupljena putem više koncerata Zagrebačke filharmonije i mnogih solista održanih u Zagrebu. Jedan od vrijednih projekata pomaganja mladim ljudima bilo je slanje dvadeset mladih ljudi iz BiH i Hrvatske na dvogodišnje tečajeve u uglednim školama hortikuluture i kuhanja u Vertemate-Minopriu i Clusoneu, što je bio poklon vlade talijanske pokrajine Lombardije. Napretkova glavna podružnica u Beču jedna je od najaktivnijih u pogledu stipendiranja studenata, a već osamnaest godina zaredom se organizira i Ljetna akademija njemačkog jezika za više od 30 studenata iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okruženja.

Poseban prilog u dugoj povijesti Napretkova potpomaganja đaka i studenata jesu privatne donacije istaknutih pojedinaca, a već spomenuta pokojna gospođa Irena Kozarić iz Zagreba koja je Napretku prepustila najveći dio svoje ostavštine i gospodin Branimir Ben Puljić iz Njemačke koji je donirao značajna financijska sredstva jedni su od suvremenih nastavljača te časne tradicije. Prilika je da se podsjeti da su svoju ostavštinu Napretku ostavile poznate osobe kao što su operna diva Milka Trnina, slavni arheolog don Frane Bulić, Josip Horvat te mnogi drugi čiji primjer može biti poticaj i danas na nesebičnost i plemenitost u korist mladih i bolje budućnosti BiH i Hrvatske. Sadržaj omogućilo Hrvatsko kulturno društvo Napredak