Za darivanje zemljišta i stanova mladima treba promijeniti propise i donijeti nove zakone
Darivanje stanova i zemljišta u pustim područjima je dobra ideja, ali treba definirati čime bi se ljudi ondje bavili, kaže Akrap Državni tajnik za demografiju Marin Strmota u intervjuu za Večernji list među mjerama i zakonskim izmjenama za demografski oporavak zemlje na kojima se radi, a kojima će se poticati naseljavanje i zadržavanje stanovništva u Slavoniji, Lici i na otocima, najavio je definiranje i uređivanje najma i darivanja stanova i zemljišta ljudima koji se za to ne mogu sami pobrinuti. Jasno je da će te mjere, odnosno davanje u najam ili darivanje državnog zemljišta i stanova, biti usmjereno na mlade ljude i mlade obitelji jer se donose zbog demografske revitalizacije Hrvatske.
Važan regionalni razvoj
No, da bi se potaknulo zadržavanje i naseljavanje stanovništva u Slavoniji, Lici i na otocima, nužno je donijeti zakon o potpomognutim područjima u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja te izraditi novi zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, na čemu se radi, kako je rekao Strmota. Inače, Hrvatska u vlasništvu ima 5765 stanova, koji se nalaze u gotovo svim hrvatskim gradovima, no u oko 4000 stanova su zaštićeni najmoprimci, građani koji ih koriste u službene svrhe ili plaćaju za njih povoljan najam, zatim osobe koje te stanove bespravno koriste... Da bi se državni stanovi davali u najam ili poklonili prioritetno mladima za to je potrebno mijenjati propise, što će se očito i raditi. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe da je na opustošenim područjima poput Slavonije i Like potrebna snažna intervencija države jer tu neće intervenirati privatni kapital. – Ta mjera da se mladima daruju ili daju u najam stanovi i zemljišta na opustošenim područjima je dobra, ali treba biti donesena u sklopu drugih mjera. Treba biti donesena strategija regionalnog razvoja odnosno tih opustošenih područja jer se mlade neće na njima uspjeti zadržati i privući samo stanovima i zemljištem, ako nema cjelovite politike razvoja tih područja. To znači da se treba definirati koje će se djelatnosti razvijati u tim krajevima jer se neće svi mladi baviti poljoprivredom – kaže Akrap.
Doseljenici ne žele na selo
Problem naseljavanja stanovništva u ruralnim područjima imaju i zemlje EU, koje su već desetljećima imigrantske. Iako neupućeni kad se govori o opustošenim i nerazvijenim hrvatskim krajevima, misleći da su humanisti i liberali, nerijetko kažu da u njih treba naseliti migrante. Ne znaju da imigranti koji su se doselili u EU žele živjeti u gradovima, a ne u ruralnim područjima. To pokazuju i podaci Eurostata prema kojima samo 13,9% svih imigranata izvan EU koji su se doselili u Europu živi na selu. Svi ostali žive u gradovima. Malo veći interes za ruralna područja je kod doseljenika iz EU, kojih 23% živi na selu.