Most bliži HDZ-u, ali inzistira na objavi identiteta udbaša
Samo žrtve bivšeg režima mogu tražiti skrivanje identiteta
Svatko u arhivsko gradivo može priložiti pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka marinko.jurasic@vecernji.net Uskoro nas u Hrvatskom saboru očekuje dramatičan rasplet različitih puteva kojima su Most i HDZ krenuli u nastojanju da osuvremene Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Most je već načinio Konačni prijedlog izmjena tog zakona, samo tjedan dana nakon okruglog stola i dobivenih mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka, Hrvatskog državnog arhiva, povjerenice za informiranje i pučke pravobraniteljice. Prijedlog je već na saborskim službenim stranicama, ali još nije uvršten na dnevni red. Raniji prijedlog Mosta, koji smo jučer uspoređivali s prijedlogom novog zakona Ministarstva kulture o kojem je u tijeku javna rasprava, bitno je promijenjen. Uvaženi su neki prigovori u pogledu zaštite osobnih podataka, tako da konačni prijedlog više vodi računa o europskim standardima zaštite privatnosti i testu razmjernosti te je bliži prijedlogu Ministarstva nego prije.
Sve dosjee treba predati
I dalje inzistiraju na predaji arhiva bivše države u roku od šest mjeseci, unatoč prigovorima struke i Vlade da je to neprovedivo jer arhivi nemaju prostor za smještaj. Odustali su od tretmana osobnih podataka tako da i podaci koji po europskim standardima uživaju zaštitu postanu dostupni još za života osobe. Predlažu rok dostupnosti od sto godina od rođenja osobe ili deset godina od smrti, pa koji prvi istekne. Za definiciju osobnih podataka upućuju na Zakon o zaštiti osobnih podataka, tako da su zaštićeni svi podaci koji identificiraju osobu, a ne tek neki prema prijašnjem prijedlogu. Sada Most obvezuje državne arhive da poduzmu tehničke mjere radi prikrivanja identiteta osoba u gradivu koje daju prije isteka rokova, a i korisnik se obvezuje na potpisivanje izjave kojom neće otkriti identitet i ako mu je poznat temeljem dostupnih podataka. Mostov prijedlog drukčije normira dostupnost gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. Jer, nabrajaju se tijela i organizacije bivše države čije je gradivo obuhvaćeno – njih ukupno 31, pa i bivše društveno-političke organizacije “uključujući pravne prednike i pravne sljednike navedenih tijela i organizacija kao i njihove stručne službe”. Most, za razliku od Ministarstva kulture, predlaže dostupnost identiteta osobe koja je bila djelatnik i zaposlenik tijela bivšeg režima ili je s njima surađivala tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava. Što se pod tim misli i tko će to utvrđivati, nije propisano.
Zaštita žrtava bivšeg režima
Tko učini vjerojatnim da je zbog političkih razloga bio žrtva bivšeg režima, moći će u roku od godinu dana tražiti skrivanje identiteta i primjenu općih zakonskih ograničenja. To znači da će nakon isteka tog roka i za žrtve bez ograničenja biti dostupni svi osobni podaci. (!?) Svatko u arhivsko gradivo može priložiti pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka i nadležni arhiv s time treba upoznati svakog korisnika. Slično rješenje ima i njemački zakon o Stasijevim zapisima. Na prijedlog Vijeća za nacionalnu sigurnost Vlada će propisati rokove dostupnosti nekih podataka za štićene, vojne i strateške objekte i bogatstva RH Odustali su od tretmana osobnih podataka u arhivi koji bi ugrozio privatnost mnogih još za života. Rok dostupnosti je 100 godina od rođenja ili 10 nakon smrti
Dostupan identitet djelatnika i suradnika tijela bivšeg režima koji su kršili ljudska prava