Bitka za Tuškanac
Filmaši podržali Hrvatski filmski savez koji upravlja kinom čije je stanarsko pravo sada dovedeno u pitanje
Iz HFS-a kažu da situacija nikad nije bila bajna, ali do prije nekoliko mjeseci nisu mogli ni slutiti da će se morati boriti za opstanak Dvorana se dupkom napunila. Dapače, bila je premala za sve koji su htjeli dati podršku Kinu Tuškanac. Filmaši, kulturnjaci, građani... u rukama su držali natpise, svatko sa svojim objašnjenjem zašto se to kultno mjesto ne smije zatvoriti. Zatim su se svjetla ugasila, žamor se stišao, a onda je i Hrvatski filmski savez (HFS) koji upravlja kinom, također objasnio svoje “zašto” – Charlie Chaplin, Ingmar Bergman, Buster Keaton, Federico Fellini, Alfred Hitchcock, Zoran Tadić, Nikola Tanhofer... I tako još 150-ak imena stranih i domaćih redatelja čiji su se filmovi gledali u Kinu Tuškanac. Svi bi oni mogli ostati bez svoga “doma u Zagrebu”, pa su imena svih bila i pročitana u sklopu akcije “Daj mi kino! 2“koju je jučer održao HFS kako bi na sebe skrenuo pozornost Grada i javnosti. Tvrde, naime, da kinu koje godišnje posjeti 40 tisuća ljudi prijeti gašenje, a većina prisutnih složila se kako bi, ako bi to toga došlo, to bio pravi kulturocid. – Situacija nikad nije bila bajna, ali do prije nekoliko mjeseci nismo mogli ni slutiti da ćemo se morati boriti za opstanak. Zato smo pokrenuli akciju kakvom je svojedobno spašeno i kino Europa – poručili su iz HFS-a te objasnili kako je problem što im Grad iz godine u godinu smanjuje iznos potpore, ali i što je najavio preispitivanje njihova stanarskog prava na Tuškancu. Grad je pak prozvao HFS da obmanjuje i dezinformira građane lažnim informacijama. Dodali su i kako oni od samih početaka iz proračuna financiraju kino i da njegov rad nikad nije doveden u pitanje.
Zidovi opasni po život
– Ove stolice na kojima sjedite, njih nije kupio Grad, nego mi. Kupili smo i ekran u koji gledate, reflektore... S druge strane, svi zidovi koje je Grad trebao obnoviti još uvijek se urušavaju i opasni su za život – odlučno je Gradu odgovorila Diana Nenadić, filmska kritičarka i voditeljica izdavačke djelatnosti u HFS-u. Savez kaže da je do sada uložio gotovo šest milijuna u prostor koji je 2005. dobio na korištenje bez naknade na neograničeno vrijeme sve dok postoji potreba za provođenjem programa. A upravo je pitanje hoće li uskoro u Zagrebu biti mjesta za program Kina Tuškanac najviše zabrinuo HFS. Za tjedan dana se, naime, opet otvara poznata Kinoteka u koju će Grad ulagati novac, iako je riječ o nekretnini u crkvenom vlasništvu. Njome će upravljati Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, a prema programu koji su najavili, on se jako podudara s programom Tuškanca. – U Zagrebu postoje dva alternativna kina, Europa i Tuškanac. Mi si međusobno ne krademo program, nego se nadopunjavamo. Ali hoćemo li mi biti potrebni, ako se otvori još jedno kino s istim programom? – zabrinuto je zaključila Diana Nenadić te istaknula kako “nitko lud ne bi bio protiv otvaranja još jednog kina i obogaćivanja kulturne scene“. No, istaknuli su kako je u ovom slučaju izostala profesionalna etika te stoga od Grada traže da objasni koja je strategija za rad kina.
Zagrebački hram filma
Da se s time slažu i predstavnici Kina Europa, pokazali su dolaskom na akciju koju su podržali i mnogi drugi. – Zagrebu fali više nekomercijalnih kina i bilo bi odlično da se Kinoteka otvori, ali nije način da se jedno kino otvara tako što se drugo zatvara – rekao je redatelj Miroslav Sikavica te poručio da se program Tuškanca mora sačuvati. Među okupljenima su bili i Branko Lustig, Robert Zubar, Igor Mirković... Na optužbe da je akcija politički motivirana, okupljeni su pak poručili kako je činjenica da nisu apolitični te da imaju politički stav, no on nema veze s akcijom. HFS je na kraju zaključio kako oni žele da se spasi “Zagrebački hram filma“, čak i ako oni više neće upravljati njime.
Najavu otvaranja stare Kinoteke doživjeli su kao finalni signal da su im dani odbrojeni BRUCE SPRINGSTEEN: Umjetnost komunicira na emocionalnoj razini, a moćna je glazba ona koja slušatelju daje snagu da se lakše suoči sa svijetom u kojem živi