100% hrana s hrvatskih farmi sve više ‘u modi’
Vindija uvodi i „5 HR“oznaku da je perad uzgojena u Hrvatskoj
Potrošači su sve svjesniji da je domaće svježije i nerijetko kontroliranije te da su internacionalni brendovi niže kvalitete nego na Zapadu jolanda.rak-sajn@vecernji.net Svježa riba s malog broda koji je najdulje dva dana na moru i pazi na održiv uzgoj, još žive kamenice iz lokalnog uzgajališta koje je osobno odabrao chef restorana, sir i vrhnje, med ili mesni specijaliteti s farme u okolici koju zainteresirani gurman može i posjetiti ili putem interneta na njoj pratiti dnevnu rutinu… lokalna je priča na koju ne trzaju više samo stranci, koje neki u nas i dalje uporno varaju servirajući im smrznute tajlandske kozice umjesto škampa ili obezglavljene jeftine oceanske bodečnjake umjesto škarpine.
Kupnja povrća iz naslonjača
Lokalno je sve važnije i Hrvatima, koji s kunom više u džepu i rastom kupovne moći mijenjaju dosadašnju filozofiju trgovaca jer žele pravu vrijednost za svoj novac, svjesniji kako je domaće svježije i nerijetko kontroliranije – ali i da je niz onih internacionalnih brendova, kojih smo nekad bili željni, na našem tržištu drugačije, možda i niže kvalitete nego na Zapadu. Stoga nije čudno što sve više hrvatskih proizvođača „igra“na kartu – Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe Naše, Jaja hrvatskih farmi ili Kruh hrvatskih polja, koju nosi sve više domaćih proizvoda i koje ovih dana u akciji Doručak s hrvatskih farmi diljem države promovira i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. – Svaki dan trebamo kupovati i jesti hrvatsko – ne samo zato što je svježije, zdravije i bolje od uvoznog nego i zato što, dajući prednost lokalnom proizvodu, štitimo hrvatsku poljoprivredu – poručuje Tolušić. A dok Hrvatska poljoprivredna agencija kod mesa s hrvatskih farmi vrednuje činjenicu da je ono „rođeno“, uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj, Vindija upravo uvodi i „5 HR“oznaku na ambalažu svježih pilećih proizvoda Koke pod brendom Cekin, kojim će garantirati da se perad, počevši od samih roditeljskih jata, izlegla te je uzgojena u Hrvatskoj, da i hrana kojom se hrani potječe iz Hrvatske te da je zaklana i prerađena u Hrvatskoj, što potvrđuje i Ministarstvo poljoprivrede. Usto ne treba zanemariti ni GMO free certifikate na Kokinoj svježoj piletini te na stočnoj hrani Vindijine tvornice Blagodar, prve takve vrste u nas, dok nedavno otvorena zagrebačka GoGreen tržnica u suradnji s web-portalom eKupi garantira i 100 posto hrvatsko voće i povrće koje se može birati i iz naslonjača, putem računala ili pametnog telefona i videopoziva. Dr. sc. Goran Buturac iz zagrebačkog Ekonomskog instituta na Večernjakovu je okruglom stolu nedavno rekao kako turizam ne može riješiti sve probleme u hrvatskoj poljoprivredi, ali može biti značajan izvor potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je danas 2,4 milijarde