Hrvatska kultura i te kako može potaknuti gospodarski razvoj
Hrvatska bi vrlo skoro trebala dobiti Strategiju kulturnog razvoja
Ministrica je najavila reformu izdavačkog sektora koja bi omogućila da se sustavno ulaže i u distribuciju knjiga Denis Derk Može li hrvatska kultura potaknuti gospodarski razvoj, bilo je temeljno pitanje tribine održane u auli zagrebačkog sveučilišta na kojoj su, među ostalima, sudjelovali ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i predsjednik HAZU Zvonko Kusić, ali i glazbenik Tonči Huljić, filmski redatelj Zrinko Ogresta te Damir Novinić, novoimenovani savjetnik mentor u uredu glavnog ravnatelja HRT-a. Odgovor na pitanje je pozitivan i optimističan i za kulturu i za gospodarstvo.
Pet posto BDP-a
Tako je iznesen podatak da kulturne industrije u Hrvatskoj zahvaljujući zaštiti autorskog prava čine i do pet posto društvenog bruto proizvoda, ali da je njihov daljnji razvoj i moguć i poželjan. Ministrica Nina Obuljen Koržinek kao uvodničarka rasprave najavila je da će već za koji tjedan biti raspisan natječaj za izradu Strategije razvoja kulture, ali i da u Ministarstvu razmišljaju o reformi kulturnog sektora kojom je do sada obuhvaćen samo audiovizualni sektor. – Tek nas očekuje reforma izdavačkog sektora koji je najviše stradao u recesiji i u kojem najmanje ulažemo u distribuciju. Što se baštine tiče, više se moramo osloniti na sredstva EU, a moramo voditi računa i o djelatnostima kulturne kreativne industrije koje uopće nisu naslonjene na proračun – rekla je ministrica. Istaknula je da se sredstvima Ministarstva kulture financira tek 35 posto kulturnih potreba u državi, oko 33 posto otpada na grad Zagreb, a tridesetak posto na druge jedi- nice lokalne samouprave, ponajprije na gradove. – Postoje brojne mjere kojima se može pomoći umjetnicima. Tako u Europi umjetnici poreznu prijavu ispunjavaju svake tri godine – rekla je ministrica koju brine zaštita autorskog prava u ovo digitalno vrijeme, ali i stalno stagniranje udjela proračuna u financiranju kulture što je nepovoljna okolnost jer je kultura iznimno fragilna djelatnost koja napose u malim državama zahtijeva državne intervencije u kulturno tržište.
Nikada nije tražio poticaj
Tonči Huljić, glazbenik i producent kojeg je docentica Romana Matanovac Vučković nazvala personifikacijom glazbene industrije, rekao je da nikada nije tražio poticaj od države te da Ministarstvo financija umjetnicima koji su komercijalni često stvara probleme. Istaknuo je i da je hrvatska pop-glazba imala velik utjecaj u regiji do 2000. godine, što je prekinuto kada je HRT zauzeo loš stav prema hrvatskoj glazbi, što se u posljednje vrijeme pomalo mijenja. Filmski redatelj Zrinko
Mentor savjetnik novog ravnatelja HRT-a spomenuo je veliki pad gledanosti Rijeka kao europska prijestolnica kulture jedan je od najskupljih kulturnih projekata
Ogresta rekao je da se intimno opire pojmu kulturna industrija te naveo da se intelektualni autorski rad u nas ne cijeni što se posebno odnosi na filmaše. – Godišnje dobivam 1500 kuna kao naknadu za prikazivanje svojih filmova. Nešto tu ne funkcionira. Hrvatska filmska zajednica je ugrožena – tvrdi redatelj čiji je film “S one strane” prikazan na 60 festivala, a sada ga se može pogledati i u redovitoj kinodistribuciji u Italiji. Savjetnik mentor na HRT-u Damir Novinić rekao je da će ta TV kuća ići u smjeru što većeg aktiviranja vanjske produkcije, na što je obvezuje i ugovor s Vladom što je direktni poticaj kreativnim i kulturnim industrijama. Iznio je i podatak da je prije nekoliko godina, kada je radio na HRT-u, gledanost svih programa bila 50 posto veća. Ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan založila se za skidanje limita za ulaganje u baštinu koji sada u EU iznosi pet milijuna eura po spomeniku. Irena Kregar Šegota, koja radi na projektu Rijeke kao europske prijestolnice kulture, rekla je da će taj grad samo u obnovu industrijske baštine uložiti 20 milijuna eura.