U Zagrebu je puno mladih i djece, a već 20 kilometara dalje je pustoš
Demografski su problemi državni i ne tiču se samo stranaka nego svih građana
Imenovanjem posebnog savjetnika za demografsku obnovu predsjednica je pokazala da je to općedruštveni problem Dijana Jurasić Profesora Anđelka Akrapa, pročelnika Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imenovala je jučer posebnim savjetnikom za demografsku obnovu. Time je poručila da su demografski problemi državni i da se tako prema njima treba i odnositi. Razgovarali smo s prof. Akrapom, koji napominje da je riječ o volonterskom savjetničkom mjestu, ali i da mu je to imenovanje izuzetna čast, ali i odgovornost. – Imenovanjem posebnog savjetnika za demografsku obnovu, predsjednica je pokazala da je to općedruštveni problem i da su demografski problemi državni i ne tiču se samo stranaka nego svih građana. Znam da predsjednica nema izvršne ovlasti, ali s najviše državne razine može ukazivati na demografske probleme u suradnji s Vladom, a tako se postiže i pozitivno ozračje – kaže Akrap.
Problemi u ekonomiji Predsjednica je obišla dobar dio zemlje i pretpostavljam da vas je zato i angažirala, svjesna pustoši u mnogim krajevima...
Na početku mandata, predsjednica je pozvala na razgovor akademkinju Alicu Wertheimer-Baletić, profesora Šterca i mene, na kojem smo izložili demografsku problematiku. Bila je jako zainteresirana za mjere koje bi trebalo provesti kako bi se zaustavili nepovoljni demografski procesi. Na konferenciji Večernjeg lista pokazalo se da je upoznata s prostornom pustoši u nekim dijelovima Hrvatske i da je osjetila taj problem, koji se u punini može osjetiti tek kad se obiđe Hrvatska. Ne može se s Markova trga vidjeti kakvo je stvarno stanje u zemlji ako se ne obiđe ruralni dio Hrvatske. U Zagrebu vidite puno mladih ljudi i djece, a već 20 kilometara dalje je prava pustoš. Ne sumnjam u dobronamjernost brojnih ljudi iz svijeta politike i gospodarstva, ali ne može se shvatiti taj problem dok se ne vidi kolika su područja u Hrvatskoj ostala ili će ostati bez stanovništva. Učinci prošlih dugoročnih nepovoljnih gospodarskih i demografskih kretanja već se očituju u ekonomiji, u dugoročno neodrživu odnosu između broja umirovljenika i broja zaposlenih. Na to se nadovezuju problemi u zdravstvu, školstvu, skrbi za brojno starije stanovništvo. Bez stanovništva, Hrvatska ne može svoje prirodno blago pretvoriti u bogatstvo.
Vi niste član ni jedne stranke?
Ne, nisam. Demografski problemi su općedruštveni i nisu pitanje ideologije, ni desne ni lijeve, i tiču se svih građana.
Treba li Vlada biti agilnija jer se mjere za revitalizaciju zemlje tek donose, zakoni su u izradi, a dok sve to zaživi, još se jedan grad mladih može iseliti?
Nije prošlo dovoljno vremena da bih sudio o postupcima Vlade. Mjere najavljuju i zasad vjerujem u njihovu dobru namjeru. No, da bi se to osmislilo treba jaka politička volja te dosta truda uložiti i dobro koordinirati različite mjere. Za demografske probleme postoji odgovornost i lokalne zajednice, jer ne može sve riješiti Vlada iako ima ključnu ulogu. I lokalna zajednica se mora aktivno uključiti u njihovo rješavanje. Tu su i poduzetnici koji mogu unutar tvrtki bez dodatnih troškova staviti u povoljniji položaj one koji podižu djecu, do 10., 12., ili 14. godine. Na primjeru drugih zemalja u kojima poduzetnici imaju osjećaj za demografsku problematiku vidi se da te zemlje imaju pozitivno ozračje za podizanje djece i veći natalitet.
Ali kad govorite o odgovornosti lokalne zajednice, najveća je pustoš u siromašnim općinama koje si same ne mogu pomoći?
Država treba intervenirati jer privatni kapital ne može stvoriti uvjete za razvoj. Tek kad država oblikuje osnovne uvjete za razvoj, privatni kapital može razvijati taj prostor. U takvim područjima je nužna državna intervencija i u tijeku je, koliko čujem, izrada mjera za područja od posebne državne skrbi. Probleme koji su nastajali desetljećima nije moguće preokrenuti u kratkom roku, za to mora postojati iskrena volja i vlasti i opozicije, ali i društveni pritisak.
Prazne se velika područja Demografski najugroženija područja su Slavonija, Lika, otoci...
I zaobalni dio Dalmacije. Nužno je poticati razvoj malih gradova, koji će zadržati stanovništvo u svom okruženju, a u tome nema nikakvih pomaka. Od Karlovca do Metkovića nema ni jednog većeg grada. Ljudi bježe jer nema gospodarske i društvene infrastrukture da bi se zadržalo preostalo stanovništvo. Nisu poznate ključne razvojne gospodarske djelatnosti koje će se razvijati na tom području. A troškovi za skrb o starijem stanovništvu na tom području rastu. Velika područja s brojnim malim naseljima na pragu su biološkog nestajanja. Taj je prostor ostao ekološki očuvan jer
razvijalo.• se na njemu nije ništa