Ministar Stier dobio poziv za sastanak u Moskvi
U cijeloj EU, Hrvatska najdulje “ignorirala” Rusiju
Posjet Moskvi daljnji je korak u otopljavanju odnosa s Rusijom, koje je počelo imenovanjem veleposlanika Tončija Staničića
Suradnja je prepoznata i u borbi protiv terorizma, ali i zaštiti vjerskih manjina, posebice kršćana koje proganjaju iz ratnih područja Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier krajem svibnja odlazi u službeni posjet ruskom kolegi Sergeju Lavrovu, doznaje se iz diplomatskih izvora. Sastanak ministara najvjerojatnije će biti održan u danima oko 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa dviju država, koja se obilježava, 25. svibnja.
Pragmatično otvaranje
Prvi je to službeni susret ministara vanjskih poslova Hrvatske i Rusije od 2012. kad su se, i to na marginama UN-ove Opće skupštine susreli Vesna Pusić i Lavrov. Kad je riječ o sastancima na najvišoj razini, situacija je još lošija – jedini susret premijera zbio se 2010. kad se Jadranka Kosor u Moskvi susrela s tadašnjim premijerom Vladimirom Putinom, a te je godine zadnji pravi predsjednički susret “odradio” Ivo Josipović (uz iznimku protokolarnog nazočenja otvaranju OI 2014. u Sočiju). Takvu paralizu bilateralnih odnosa i pauzu u komunikaciji nije imala nijedna država EU, unatoč sankcijama koje su EU i SAD nametnuli Rusiji kao reakciju na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini. Hrvatski šef diplomacije Davor Ivo Stier, koji je nazočio na “asimetričnom” sastanku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Lavrova veljači na sigur- nosnoj konferenciji u Münchenu, istaknuo je kako je Hrvatska članica EU i NATO-a te da ima jasna stajališta, no da učinkoviti kanali komunikacije i dijalog moraju postojati. Posjet Moskvi daljnji je korak u svojevrsnom pragmatičnom otopljavanju odnosa s Rusijom, koje je počelo imenovanjem veleposlanika Tončija Staničića i održavanjem političkih konzultacija u Zagrebu, i predstavlja politiku balansiranja između interesnih sfera što ne isključuje suradnju ni s jednom državom. Dijelom je razlog tomu globalna geopolitička slike, ali dijelom i situacija u susjedstvu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, što je Vlada apostrofirala kao hrvatski vanjskopolitički prioritet, a gdje je utjecaj Rusije značajan i nemoguće ga je zaobići.
Tradicionalne vrijednosti
Suradnja s Rusijom prepoznata je i u borbi protiv terorizma, ali i zaštiti vjerskih manjina, posebice kršćana koje proganjaju iz ratnih područja, o čemu se govorilo u Ženevi na marginama zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN-a, a iz diplomatskih se krugova doznaje da su se za političkih konzultacija u Zagrebu sugovornici dotakli teme zaštite tradicionalnih vrijednosti koje, kako je rečeno, dijele obje države.