Devet godina osnovne škole upitno
Barišić: Devetogodišnje obvezno obrazovanje ili obvezna škola? To je pitanje...
Novi akcijski plan za provedbu Strategije obuhvaća i predškolski odgoj i detaljno razrađuje mjere cjeloživotnog učenja Iako predviđeno Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, uvođenje devetogodišnje osnovne škole više nije izvjesno. Zaključak je to koji se nameće iz izjava ministra obrazovanja, znanosti i sporta Pave Barišića nakon jučerašnje sjednice Posebnog povjerenstva za provedbu Strategije. Na sjednici održanoj u Banskim dvorima Povjerenstvo je o svojim rezultatima izvijestilo premijera Andreja Plenkovića, njegova predsjednica Dijana Vican novinare je nakon sjednice izvijestila da je razrađen detaljni akcijski plan za provedbu Strategije u pet područja. Naglasila je da je novi plan obuhvatio predškolski odgoj, koji je u prethodnom planu bio izostavljen. Sada je ono dobilo svoje mjesto, s prioritetnom mjerom povećanja broja djece u predškolskim ustanovama i izgradnje tipskih vrtića, što bi do 2020. značilo da su sva naša djeca uključena u predškolski sustav odgoja i obrazovanja – kazala je Vican.
Odlučuje ekspertna skupina
Izvijestila je da su planom detaljno razrađene mjere cjeloživotnog učenja, uz zahtjev za svim suvremenim pismenostima, što Hrvatskoj ide u prilog i zbog otvaranja različitih europskih fondova. U osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju predviđen je nastavak cjelovite kurikularne reforme, bez ikakvih prekida u izradi novih kurikula. – Naše je polazište bilo da ubrzamo procese, zbog čega smo raspisali i natječaj za ekspertnu radnu skupinu, da dok se napravi akcijski plan imamo skupinu koja to može nastaviti raditi – rekla je Vican. Naglasila je da kurikularne reforme ne može biti bez jednakih uvjeta za sve učenike i stvaranja nastavničkih kapaciteta i kompetencijskih standarda, odnosno standarda zanimanja i kvalifikacija za sve nastavnike. Kao jednu od ključnih mjera u ovoj godini navela je licenciranje ravnatelja i izradu mreže odgojno-obrazovnih ustanova, posebno strukovnih. Novinare je zanimalo što će biti s uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, a Barišić je odgovorio da je “još uvijek otvoreno pitanje je li riječ o devetogodišnjem obveznom obrazovanju ili obveznoj školi”. Kazao je da će o tome odlučiti ekspertna skupina, za koju je natječaj raspisan 7. travnja, a traje do sutra. U akcijskom planu je predviđeno da će se razmotriti taj model i da će se provesti vrlo široka javna rasprava, ne samo stručna, nego rasprava na razini društva. Prvo je pitanje hoće li se govoriti o devetogodišnjem obveznom obra- zovanju ili o devetogodišnjoj obveznoj školi. Za sada je formulacija “obvezno obrazovanje”, a pitanje je u kojem će pravcu ono ići, hoće li se ići rema predškoli ili će se povećavati broj obveznih razreda – kazao je Barišić.
U Njemačkoj trend 8 plus 4
Tumači da Hrvatska već ima devetogodišnje obvezno obrazovanje kroz predškolu u koju je sada uključeno 70 posto djece. Njihov će se broj godišnje povećavati pet posto, a u 2020. u predškolu će biti uključeno 95 posto djece u Hrvatskoj, što je, kaže ministar, europski prosjek. Barišić tvrdi i da su trendovi u nekim zemljama EU, primjerice u Njemačkoj, vraćanje na 12-godišnje školovanje – osam godina osnovne i četiri godine srednje škole. Iako u važećoj strategiji obrazovanja kao cilj stoji “devetogodišnji opće obvezni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje”, Barišić tvrdi da novi planovi ne odudaraju od Strategije.
Za sada je formulacija ‘obvezno obrazovanje’, a pitanje je ide li se prema predškoli ili prema više obveznih razreda PAVO BARIŠIĆ ministar obrazovanja