Presudit će glasovi neopredijeljenih
Borbu protiv terorizma nude svi, Francuze zanimaju veće plaće i bolji standard
Ankete malu prednost daju Emmanuelu Macronu ispred Marine Le Pen, no ni druga dva kandidata ne zaostaju previše za vodećim dvojcem Ubojstvo francuskog policajca na Champs-Élyséesu i uhićenje njegova pomoćnika dan poslije u Belgiji, a sve samo dva dana uoči prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, dodatno su zakomplicirali i ovako neizvjesnu borbu za ulazak u drugi krug. Ovakav razvoj događaja svakako je, slažu se i francuski analitičari, svojevrsni vjetar u leđa kandidatkinji desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, kojoj je podrška nakon terorističkog napada lagano porasla.
Tijesna utrka
No, unatoč blagom rastu popularnosti čelnici krajnje desnice, ankete pokazuju kako je kandidat desnog centra i zagovornik ostanka Francuske u Europskoj uniji Emmanuel Macron i dalje u laganoj prednosti. Iako su Francuzi vrlo skeptični prema istraživanjima i anketama, tamošnji mediji objavili su kako će Macron gotovo sigurno kao prvoplasirani kandidat ući u drugi krug izbora, a prema njihovim procjenama, ako se u njemu nađe i Marine Le Pen, njegova će pobjeda biti još uvjerljivija. Ovakva predviđanja ipak treba uzeti s dozom opreza jer ni drugi kandidati, posebno konzervativac François Fillon i komunistički kandidat Jean-Luc Mélenchon, kojima je podrška nakon pariškog napada pala za 0,5 posto, i dalje osvajaju 19 posto glasova, i nije isključeno da se u trenutku izlaska na birališta dobar dio Francuza koji je još uvijek neodlučan kome će dati svoj glas, odluči baš za nekoga od njih. U konačnici upravo će oni neopredijeljeni donijeti prevagu na stranu jednog od kandidata, a za koga će glasati, presudni će biti problemi koji muče prosječnog Francuza.
Nužnost reformi
Pitanje terorizma i sigurnosti ovdje nikome od kandidata neće dati preveliku prednost jer svi koji žele postati novim stanovnikom predsjedničke palače ističu borbu protiv terorizma i jačanje sigurnosnog aparata kao primarni cilj. Kandidati ljevice tu su vjerojatno ipak malo podređeni jer ih se gleda kroz prizmu još uvijek aktualnog predsjednika Françoisa Hollandea za vrijeme čijeg je mandata Francuska doživjela najveće terorističke udare, a sigurnosni sustav i funkcioniranje obavještajnih službi ozbiljno su dovedeni u pitanje. Pobjede li Le Pen, Macron, pa čak i Fillon, taj će segment funkcioniranja države prije svega vojska, policija i obavještajni aparat doživjeti ozbiljno i temeljito restrukturiranje. Osim sigurnosnog sustava Francuze ipak jednako zabrinjavaju i svakodnevni problemi plaća, mirovina, zaposlenosti, zdravstvenog sustava, pa će tek izborni rezultati pokazati tko je pogodio u svojem predizbornom programu. Le Pen se po uzoru na Donalda Trumpa u tom segmentu fokusirala na takozvanu “izgubljenu i zaboravljenu” Francusku, odnosno srednji sloj koji se posljednjih godina osjećao zapostavljenim. Uz to igrala je i na kartu referenduma o izlasku iz EU, koji prema anketama podržava 49 posto Francuza, kao i preispitivanje članstva u NATO-u. Macron pak ide na kartu jedinstva tražeći podršku (n)i lijevih (n)i desnih.